U BiH živi 18 nacionalnih manjina: Albanci, Austrijanci, Crnogorci, Česi, Italijani, Jevreji, Mađari, Makedonci, Nijemci, Poljaci, Romi, Rumuni, Rusi, Rusini, Slovaci, Slovenci, Turci i Ukrajinci. U RS su organizovani kroz Savez nacionalnih manjina, dok u FBiH takav savez ne postoji.
Crnogoraca je i u jednom i u drugom entitetu najviše. Oni u RS imaju i najviše udruženja, čak šest, a za njima slijede Romi, Česi i Slovenci, dok se ovim manjinama u FBiH pridružuju Jevreji i Italijani. Najmanju nacionalnu manjinu čine Slovaci – u BiH ne postoji niti jedno slovačko udruženje nacionalnih manjina.
Ako je suditi prema podacima Saveza nacionalnih manjina RS, najveće kulturno blago u vidu vjerskih objekata ostavili su Ukrajinci koji ne području ovog entiteta imaju čak 20 crkava! Česi, Italijani, Jevreji i Nijemci imaju po dvije, dok Makedonci, uz Slovake, nemaju nijednu
bogomolju. U FBiH najmanje ima Ukrajinaca, Rusina i Rumuna.
Prvi predsjednik Saveza nacionalnih manjina RS i dugogodišnji predsjednik Udruženja Čeha grada Banje Luke „Česka beseda“ Vladimir Blaha preminuo je 2019. godine. Blaha je objavio knjigu „Česi od Zakarpatja do Banje Luke“ u kojoj, između ostalog, stoji da još ne znaju
koliko Čeha danas živi u BiH.
„Prije zadnjeg popisa u BiH je živjelo 7,5 odsto nacionalnih manjina. Zadnji popis je pokazao da manjina ima svega tri odsto. U Dejtonu smo označeni kao ’ostali’, iako postoji Evropska konvencija o zaštiti nacionalnih manjina, a ne ’ostalih’“, pisao je Blaha.
Rinaldo Kastanja takođe ne zna koliko ima Italijana u BiH. On dodaje da u RS djeluju dva udruženja – jedno u Banjoj Luci, a drugo u Štivoru porred Prnjavora, dok su u FBiH Italijani organizovani u Tuzli i u Sarajevu.
„Veze sa Italijom postoje, ali nisu jake. Imamo kontakte sa sličnim udruženjima u Hrvatskoj, posebno onim u Lipiku i u Zagrebu. Ponekad razgovaramo i sa Trstom i Trentom“, istakao je Kastanja.
Udruženje Ukrajinaca „Kozak” Trnopolje – Prijedor osnovano je 2002. godine, a kompletan rad udruženja se ostvaruje kroz aktivnosti folklornih, pjevačkih i muzičkih sekcije, kao i sekcije ručnih radova.
Najbolju saradnju sa maticom, složiće se svi, imaju Slovenci, jer Slovenija ima najbolje namjenske fondove za svoje građane koji žive van njenih granica. Slabu saradnju sa maticama imaju i Italijani, Poljaci i Mađari.
Udruženje Roma grada Banja Luka „Veseli brijeg“ osnovano je 2004. godine, a broji oko 200 članova. Oni su nakon osnivanja podnijeli zahtjev za povrat zemlje na kojoj je bilo 16 romskih kuća i barake u kojoj je živjelo sedam porodica. Takođe, podnijeli su zahtjev da im
se vrati baraka u kojoj je bilo smješteno Kulturno-umjetničko društvo „Veseli brijeg“.
Udruženje Poljaka Grada Banja Luka broji 110 članova pripadnika i potomaka poljske nacionalne manjine. Formirano je u maju 2004. godine sa ciljem očuvanja kulture, tradicije i običaja poljskog stanovništva na ovim prostorima.
Jedno od udruženja koje je prestalo sa radom je Udruženje Nijemaca Grada Banja Luka. Ono je osnovano u aprilu 2004. godine i bilo je jedino „švapsko“ udruženje u BiH. Prva doseljavanja Nijemaca na područje banjalučke regije su zabilježena 1879. godine u Novoj Topoli i 1880. godine u Aleksandrovcu.
Za mnogu godini Makedonci kade i da ste/Za mnogu godini moj narode na Makedonija/So ljubov sega da nazdravime, ljubov golema/Za večna da i bide sreќata na Makedonija riječi su himne Udruženja Makedonaca u gradu na Vrbasu. Udruženje je osnovano 2002. godine i
okuplja više od 170 članova.
Udruženje Jevreja u Banjoj Luci je osnovano 2002. godine. Četiri godine kasnije zabilježeno je da u gradu na Vrbasu ima 80 Jevreja, a u ovom udruženju smatraju da u Banjoj Luci „postoji izvjestan broj Jevreja koji i dalje skrivaju svoje jevrejsko porijeklo iz sebi poznatih
razloga“.
G. Dakić
