Direktne strane investicije u BiH u 2021. godini iznosile su 519 miliona dolara i povećane su u odnosu na 2020. godinu za više od 30 odsto, ali ni to nije bilo dovoljno da se BiH ne nađe na posljednjem mjestu u odnosu na zemlje regiona kada su u pitanju inostrana ulaganja.
Prema izvještaju međuvladinog tijela Ujedinjenih nacija za trgovinu i razvoj UNCTAD "World Investment Report za 2021. godinu", Srbija je apsolutni lider kad se govori o stranim direktnim investicijama koje su iznosile 4,56 milijardi dolara.
U izvještaju nadležnog tijela pri UN navodi se da je 2021. godina za većinu zemalja bila bolja nego godina ranije te da su države uspjele u dobrom dijelu nadmašiti pandemijski period. "Bosna i Hercegovina privukla je 519 miliona dolara stranih direktnih investicija. Zabilježen je rast od 31,4 odsto u odnosu na 2020. godinu, kada je priliv bio 395 miliona dolara. Prošla godina bila je najbolja u posljednje tri godine", piše između ostalog u izvještaju i dodaje se da je prethodna godina bila bolja i kada je u pitanju odliv stranih ulaganja.
– Uprkos političkoj krizi, u zemlji nije zabilježen značajniji odliv stranih direktnih investicija. Iznosio je 38 miliona dolara i manji je nego u 2020. godini, kada je bio 57 miliona dolara – saopštili su iz UNCTAD-a.
Podatak da je BiH na dnu liste u odnosu na region kada su u pitanju strana ulaganja je opštepoznata stvar, kaže za "Nezavisne novine" Milica Marković, direktorica Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA) BiH.
Ona naglašava da je pozitivno što su ta ulaganja povećana u 2021. godini, ali ističe da, uprkos boljim rezultatima, ni prošla godina nije bila godina novih investicija.
– Oko 850 miliona KM, koliko su iznosila ta ulaganja, svakako je rezultat koji treba pozdraviti, posebno kada se zna da je u 2020. godini to bilo oko 670 miliona. Ali, kada se pogleda u strukturu tih stranih investicija, onda se može izvesti zaključak da to u većini slučajeva nisu nove investicije. To povećanje je rezultat reinvesticija postojećih investitora, što domaćih što stranih u BiH. Što samo znači da su oni proširivali svoju proizvodnju, povećavali poslovne kapacitete. I to je dalo taj uvećani iznos – smatra Markovićeva.
Prema njenim riječima, postoje brojni razlozi i smetnje zbog kojih BiH sporo napreduje kada je u pitanju dolazak stranih investitora.
– Postoje brojne zakonske manjkavosti koje treba doraditi, a koje bi omogućile stranom investitoru da plasira svoje proizvode i kapital u BiH. Druga stvar je politički ambijent koji strane investitore čak i odbija da ne dođu ovdje i investiraju, dakle, nepovoljna politička situacija. Jer svaki strani investitor želi sigurno područje i region ukoliko namjerava da ulaže svoj kapital i razrađuje posao – naglašava Markovićeva i poručuje da BiH na ovom polju ima da radi još dugo.
Ekonomista Admir Čavalić saglasan je da su politička, pravna i ekonomska nestabilnost glavni razlozi zbog kojih BiH zaobilaze strani investitori, ali da se mora uzeti u obzir i to da BiH ima istu baznu osnovu za inostrane investicije kao i prije 15 godina i da ne može u potpunosti da vrati povjerenje ulagačima.
– To se ne odnosi samo na inostrane investitore, već i na domaće. Veliki broj domaćih investitora odgađa svoje projekte i odlazi u druge zemlje u okruženju, jer smatra da je ovaj prostor nestabilan – istakao je Čavalić za "Nezavisne novine".
nezavisne.com
