U Narodnoj skupštini Republike Srpske počela je posebna sjednica na kojoj poslanici razmatraju veto predsjedavajuće Predsjedništva BiH Željke Cvijanović na zaključke koje su 12. maja usvojili Željko Komšić i Denis Bećirović.

Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH, kazala je u obraćanju poslanicima da je pokrenula mehanizam zaštite vitalnog entitetskog interesa jer smatra da je institucionalni odgovor kroz Narodnu skupštinu Republike Srpske najbolja brana pokušajima da se Predsjedništvo BiH iskoristi za političke obračune.

"Republika Srpska insistira na poštovanju Ustava i Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je osnova za funkcionisanje i opstanak BiH. Suština Dejtona jesu konsenzus i dogovor, a za slučaj da konsenzus izostane, Ustav jasno predviđa mehanizme zaštite, a jedan od njih je upravo ovaj na osnovu kojeg se obraćam Narodnoj skupštini Republike Srpske.Takođe, želim reći da od početka svog mandata u Predsjedništvu BiH djelujem u skladu sa Ustavom, svjesna velike odgovornosti koju nosi ova funkcija, a koja se odnosi na predstavljanje i zaštitu interesa Republike Srpske", kazala je Cvijenovićeva u obraćanju poslnaicima.

Kako je dodala, svjesna je ustavnog principa ravnopravnosti sva tri člana Predsjedništva BiH, te je tu svoju Ustavom datu ravnopravnost štiti i ovim traženjem podrške u okviru Narodne skupštine Republike Srpske.

"Ja se danas vama ne obraćam kao predstavnik bilo koje političke partije ili stanovnik bilo koje lokalne zajednice u Republici Srpskoj, već kao izabrani predstavnik Republike Srpske koji je preglasan na vrlo ozbiljnom pitanju na kojem se htjela još jednom pokazati dominacija ili nadmoć jednih nad drugima. Iz tog razloga sam odlučila da, nakon što sam u dva kruga glasanja preglasana od druga dva člana Predsjedništva BiH na predmetnoj tački dnevnog reda `Razmatranje unutrašnjo-političke situacije u BiH povodom napada organa vlasti entiteta Republika Srpska na ustavni poredak BiH` odlučila sam se da pokrenem mehanizam zaštite vitalnog entitetskog interesa jer smatram da je naš institucionalni odgovor kroz Narodnu skupštinu najbolja brana pokušajima da se Predsjedništvo BiH iskoristi za političke obračune", kazala je Cvijanovićeva.

"Koristim ovu priliku da još jednom ponovim da se BiH nalazi u ozbiljnoj ustavnoj i političkoj krizi, međutim, ne iz razloga koji se navode u spornom Zaključku, nego iz istih onih razloga koji su BiH tjerali iz krize u krizu, a to je djelovanje neizabranih stranaca koji su uzurpirali ovlašenja demokratskih izabranih parlamenata i nametali rješenja koja su suprotna Dejtonskom sporazumu, odnosno njegovom Aneksu četiri koji je Ustav BiH, te Aneksu 10 kojim se ne daje pravo visokim predstavnicima da nameću zakone, tako i samom procesu evropskih integracija, koji prepoznaje djelovanje samo demokratski izabranih institucija, ali ne i neizabranih stranaca", kazala je ona.

Kako je dodala, ono s čim je BiH suočena zadnjih 30 godina, kroz nezakonito djelovanje stranih predstavnika, je neviđena i u modernom svijetu nezabilježena diktatura, gora od bilo koje kolonijalne uprave koja guši demokratiju i koja je društvo, ionako suočeno sa brojnim izazovima, dovela gotovo do kolapsa.

"Nadležne institucije Republike Srpske, prvenstveno Narodna skupština Republike Srpske, donosile su različite akte i kontramjere da bi se odbranile od nametnutih odluka neovlaštenog stranog zakonodavca i od manipulacija i pravnog nasilja kojima je BiH izložena skoro dvije decenije.Nažalost, ovakvo ponašanje stranog faktora ohrabrivalo je i naše kolege iz redova bošnjačkog naroda da svaku priliku koriste za obračun sa Republikom Srpskom i njenim izabranim predstavnicima, a pogodni su samo oni koji bi ćutke i bez pogovora ispunjavali njihove političke apetite. Stoga je ponašnje stranog faktora, oličeno kroz visoke predstavnike, strane sudije u Ustavnom sudu BiH, ali i djelovanje pojedinih ambasada nanosilo višestruku štetu kako po ustavni sistem zemlje, tako i po unutrašnje odnose među konstitutivnim narodima", kazala je Cvijenovićeva.

Kako je dodala, Izrazito rušilački učinak ogleda se u zloupotrebi pravosudnih institucija na nivou BiH, što je opet podstaknuto prethodnim neovlaštenim djelovanjem neizabranog stranca, s namjerom da jasnu ustavnu obavezu izabranog predsjednika Republike podredi odlukama neizabranog stranog pojedinca.

"Sporni Zaključak u tački 8 sadrži zahtjev kojim se Misija EUFOR, kao bezbjednosne snage koje djeluju pod patronatom EU, žele uvesti u rješavanje političke i ustavne krize u BiH na način da se oni obračunavaju sa legalnim rukovodiocima i insitucijama Republike Srpske i da se tako stave u funkciju realizacije političkih ciljeva političkog Sarajeva, pri čemu je priča o rušenju ustavnog poretka fasada, a stvarni ciljevi su odavno poznati i prepoznati. Mandat Misije EUFOR-a u BiH ima dva dva dijela, izvršni – koji se kreće u okviru mandata Savjeta bezbjednosti UN, a koji sprovodi Savjet za spoljne poslove EU i neizvršni – koji se odnosi na pomaganje u treniranju Oružanih snaga BiH", kazala je Cvijenovićeva.

Kako je kazala, ono što predmetni Zaključak dvojice članova Predsjedništva BiH čini dodatno bespredmetnim, jeste da EUFOR kao strana vojska u BiH, čiji je zadatak da nadgleda vojnu implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma, nema ovlaštenja da asistira domaćim bezbjednosnim agencijama na način kako se to u spornom Zaključku traži.

Kako je kazala, današnja Misija `EUFOR-Altea` ima podršku Republike Srpske i njenog političkog rukovodstva. Smatramo da kretanje i obavljanje nadležnosti u okviru dodijeljenog mandata Savjeta bezbjednosti UN ne može štetiti Republici Srpskoj i BiH.

"Zbog toga sam odlučila da osporim ovaj zaključak i da na taj način ne dozvolim da neodgovorni političari pozivaju strane vojne intervencije u svrhu realizacije političkih obračuna", kazala je ona.

Nezavisne