Skupština Advokatske komore Republike Srpske je prije donošenja odluke o karakteru „Inckovog“ Zakona o zabrani negiranja genocida prikupila mišljenja advokata sa područja svih zborova. Vanredna skupština Komore po ovom pitanju nije održana, a advokati mahom ističu da Advokatska komora RS nije ovlašćena da osporava nametnuti zakon.
S druge strane, advokati su pod imunitetom u pogledu mišljenja iznesenog u postupcima pred sudovima i organima vlasti. Odredbe nametnutog zakona su neodređene i nedovoljno jasne, ali ne upućuju na zaključak da advokati u svakom slučaju moraju da odgovaraju ukoliko iznesu stav da u konkretnom predmetu nije izvršen genocid, odnosno da se djelo koje se stavlja njihovim branjenicima može okarakterisati kao krivično djelo genocida.
O ovome je konačno trebalo da se izjasni Skupština Advokatske komore koja je trebala da se održi 25 septembra, ali je otkazana uslijed nedostatka kvoruma. Predsjednik Komore Dalibor Mrša kaže da je zakazivanje vanredne skupštine u vrijeme donošenja spornog zakona bilo nemoguće, jer je to bio period godišnjih odmora, dok je, kako ističe, održavanje skupštine bez pripremljenih prijedloga odluka besmisleno.
„Na Skupštinu su bili pozvani i svi članovi Izvršnog odbora, a neposredno pred održavanje Skuptšine održana je i sjednica Izvršnog odbora. Vanredna skupština je trebalo da rezultuje usvajanjem odluke kojom bi se Komora obratila javnosti i konačno informisala sve svoje članove o svim preduzetim i planiranim aktivnostima po ovom pitanju“, kazao je Mrša.
Uslijed nedostatka kvoruma sjednica Komore nije održana. Od 36 delegata koji su potvrdili svoj dolazak, došlo je njih 26. Deset delegata, kaže Mrša, nisu opravdali izostanak. On dodaje da iza donošenja ovog zakona ne stoje dobre namjere bivšeg visokog predstavnika.
„Donošenje odluke kojom se nameće zakon u periodu nakon podnošenja ostavke na funkciju Visokog predstavnika je kukavički i licemjeran čin, tim prije što je takva odluka donesena u vrijeme godišnjih odmora i predstavlja udar na pravničku struku. Da li će advokat odgovarati za iznošenje odbrane ukoliko bude u prilici da negira izvršenje djela koje se stavlja njegovom branjeniku na teret? Da li su advokatima na ovaj način praktično svezane ruke, a suština odbrane u krivičnim predmetima izgubila svaki smisao“, kaže Mrša.
Odgovore na ova pitanja, uvjeren je on, pružiće vrijeme, ali je očigledno da iza ovakve odluke visokog predstavnika ne stoji dobra namjera.
„Nejasno je ko može da pruži tumačenje spornih odredbi. Kancelarija Visokog predstavnika? Da li je Zakon prošao parlamentarnu proceduru? Nije, pa ni Parlament to ne može. Advokatska komora RS nije ovlašćena da pokrene spor pred Ustavnim sudom BiH kojim bi se osporio nametnuti Zakon“, istakao je Mrša.
Član IO Komore Darko Kremenović rekao je ranije da je reakcije Komore u vezi sa ovim zakonom zakasnila. Komora se, dodao je on, morala oglasiti u prvim danima nakon što je sporni zakon donesen.
„Delegati Skupštine Komore nedolaskom na sjednicu su poslali poruku predsjedniku Komore da ne radi dobro posao za koji je izabran. Prošlo je više od pola godine od izbora u Komori, a novo rukovodstvo nije prstom mrdnulo uprkos silnim obećanjima“, kazao je Kremenović.
Advokat Milan Petković, koji je ujedno i potpredsjednik Narodne skupštine RS, kaže da nije otišao na vanrednu sjednicu Komore koja je trebala biti održana 25. septembra.
„Smatram da je vanredna sjednica Advokatske komore Republike Srpske trebala biti održana odmah nakon 'Inckovog' zakona. Ovako i ne vidim neki smisao njenog održavanja dva mjeseca nakon što je zakon donesen“, kazao je Petković za naš portal.
G. Dakić
