Za vlast u Bosni i Hercegovini neprihvatljivi su amandmani na Zakon o slobodi pristupa informacijama kojima bi se Instituciji ombudsmana BiH dala nadležnost da postupa kao žalbeno, odnosno drugostepeno tijelo.
Te amandmane predložila je Delegacija EU u BiH, tačnije Johan Zatler, šef Delegacije EU, koji je pisao Kolegijumu Predstavničkog doma i Doma naroda tražeći da se Zakon o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH uskladi sa međunarodnim standardima.
Suština je u tome da je predloženim zakonom propisano da o žalbama odlučuje Žalbeni savjet pri Savjetu ministara, što je za Evropsku uniju sporno.
U svom pismu Zatler je zatražio da o žalbama odlučuje Institucija ombudsmana za ljudska prava ili da se obezbijedi direktan pristup sudskoj zaštiti u hitnom upravnom sporu protiv rješenja nadležnih institucija.
– U tom slučaju morao bi se pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH podnošenjem tužbe u roku od 15 dana, a Sud bi u hitnom upravnom sporu morao rješavati što prije i donijeti odluku – napisao je Zatler u svom pismu.
Ipak, i pored zahtjeva Zatlera koji u pismu naglašava da je potrebno usvojiti zakon usklađen sa relevantnim evropskim standardima i pravnom stečevinom EU, vlasti u BiH, po svemu sudeći, neće pristati na to da bilo ko drugi odlučuje o žalbama osim Žalbenog vijeća pri Savjetu ministara BiH.
Amandmani na Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama na nivou BiH bili su i tema Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, ali je odgođeno izjašnjavanje o njima.
– Komisija će se o amandmanima i o ovom prijedlogu zakona izjasniti nakon što, u skladu sa članom 135. Poslovnika, dobije izjašnjene Direkcije za evropske integracije o uloženim amandmanima – saopšteno je nakon sjednice Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Davor Bunoza, ministar pravde Bosne i Hercegovine, rekao je da podržava svaku zdravu inicijativu s ciljem da se Zakon o slobodi pristupa informacijama u BiH poboljša putem amandmana, međutim, kako je istakao, pitanje je da li bi prijedlog da drugostepeno tijelo koje bi odlučivalo o žalbama bude ombudsman uopšte dobio potrebnu podršku u zakonodavnoj proceduru.
– Ovo pogotovo iz razloga što ombudsmani prema Zakonu o ombudsmanima, ali i Ustavu BiH, donose preporuke koje su neobavezujuće, te je upitno kako bi isti odlučivali meritorno po žalbama izjavljenim na prvostepena rješenja institucija BiH – rekao je Bunoza.
On je kazao da mnoge evropske zemlje, kao i BiH, imaju slično žalbeno tijelo za odlučivanje po zakonima o slobodi pristupa informacijama, te da su to skandinavske zemlje Švedska, Norveška, Finska, ali i Danska, Poljska, Bugarska i Rumunija.
Inače, samim zakonom, koji je već usvojen u prvom čitanju, predviđene su kazne i do 20.000 KM za one koji ga ne poštuju, a predviđeno je i uspostavljanje centralnog portala javnih informacija.
Po novom zakonu, institucije BiH biće u obavezi da redovno objavljuju i ažuriraju informacije iz svog djelokruga rada i to u roku od 15 dana od dana nastanka informacije.
Sve institucije BiH biće u obavezi da imenuju službenika za informisanje i moraće voditi evidenciju primljenih i obrađenih zahtjeva.
banjaluka.net
