Neizvjesnost, konstantan rast cijena, ali i nemar države, doveo je bh. poljoprivredu na rub propasti. Uprkos brojnim vapajima, domaći proizvođači su odavno na koljenima, a mnogi su već i poklekli. Zapuštene oranice, mali podsticaji, pa i brojne administrativne neregularnosti, stavile su katanac na brojna gazdinstva. Nažalost, a na tom putu je i farma “Pađan” u Petrovom Gaju kod Prijedora koja bi se već u maju mogla zatvoriti.
Priča postaje još ozbiljnija kada vlasnici otkrivaju da o njoj brine 21-godišnji mladić Danijel Pađan. Još kao dječak, prije osam godina, bio je prinuđen posvetiti se radu na zemlji. Danas u tome uživa i kaže ima veliku želju ostati na selu, baviti se poljoprivredom, ali podrške niotkud.
Molbe bez odgovora
Mnogi bi rekli da je ovaj mladić slika i prilika onoga što predstavnici vlasti odavno zagovaraju – povratak selu, pomoć mladima, rad na zemlji. Nažalost, stvarnost je drugačija, on je samo očit primjer da je riječ o deklarativnom zalaganju i dobro uvježbanom govoru.
– Zbog nedostatka zemljišta prisiljen sam da ugasim farmu od 50 grla, koja mi je jedini izvor prihoda. Od 2015. godine pišem molbe i zahtjeve, ali niko nije našao rješenje – kaže Danijel, dodajući da ga čak niko ni na razgovor nije pozvao, dok uredno izmiruje sve obaveze prema državi i opštini.
Kada je s 13 godina ostao bez oca, pomažući majci Biljani sav teret oko farme i zemlje je preuzeo na sebe. Danas njihove krave dnevno daju između 300 i 400 litara mlijeka. Prodaju ga mljekari u Gradačcu, po cijeni od 0,59 KM.
– To je nikakva cijena. Zemljišta nemamo dovoljno, kupovali smo sve žitarice, na totalnom smo gubitku. Što smo imali ušteđevine potrošili smo za nabavku žitarica, sada ide sjetva, kako to finansirati – pita se Biljana, naglasivši da bi situaciju tek nešto malo olakšalo podizanje otkupne cijene mlijeka –
rstva, ukupno oko 17 ha, to je nedovoljno za proizvodnju i opstanak naše farme. –
Promijenila su se kaže tri gradonačelnika, ali odgovor nije stigao ni od jednog. Ako ne reaguje ministar poljoprivrede Boris Pašalić, porodica Pađan u maju gasi farmu.
– Ovo što imam ću rasprodati i završiti s tim – dodaje Biljana, kazavši da su jesenas posijali manje količine zobi i pšenice, a ostatak zemljišta sačuvali da posiju kukuruz za silažu, jer zrno i koncentrate kupuju.
Sve repromaterijale su do sada uspijevali nabaviti, ali uslijed velikih poskupljenja više nisu u mogućnosti to finansirati. Sam kukuruz košta 0,84 KM/kg, a soja 1,40 KM/kg, dok cijene zobi i ječma rastu skoro svakodnevno. Sedmično njihova goveda troše više od tonu žitarica.
Svjedoči i da farme, koje su već ugasile proizvodnju mlijeka, dobijeno zemljište iznajmljuju drugima koji tako stvaraju viškove, dok su drugi farmeri prinuđeni na propast, ali o tome niko ne brine.
Problem je i radna snaga. Sve je teže pronaći one koji će raditi na zemlji, a dnevnice nema ispod 50 KM. Ipak, Danijel sa svojim društvom uspijeva završiti sve poslove u njivama. Ovi mladići, uzajamno se pomažu, prelazeći i po 20 kilometara kako bi na vrijeme završili oranje, brnanje, sjetvu i žetvu.
Sada čekaju reakciju ministra Pašalića, u nadi da neće izostati. On je nedavno i sam slikovito objasnio kako oporavak sektora mljekarstva, u slučaju gašenja, traje tri godine: “Dok se krava othrani, osjemeni, oteli, tek da onda daje mlijeko.” Tada je napomenuo i kako se zatvaranje farmi ne smije dozvoliti.
