U prirodi, pećinama, ali i u gradovima često se susrećemo sa slijepim miševima. Na lošem su glasu i većina ljudi ih se plaši. U Srbiji je registrovana trideset jedna vrsta slijepog miša, a većina nas malo zna o ovim letećim sisarima.
Prva zabluda je da slijepi miševi piju krv. Druga, da se upliću u kosu. Treća da su slijepi. A istina je da su bezopasni, dobro vide i jedini su sisari koji lete. Imaju sposobnost eholokacije – orijentacije u prostoru pomoću zvuka.
– Oni ispuštaju zvuk visoke frekfencije koji mi ne čujemo. Taj zvuk se odbija od celog okruženja i na taj način oni formiraju veoma preciznu sliku svega što se oko njih nalazi. Imaju toliko dobru rezoluciju da svaku dlaku naše kose mogu da vide kao pojedinačan objekat – objašnjava dr Ivana Budinski sa Instituta za biološka istraživanja "Dr Siniša Stanković" iz Beograda.
Ima ih u naseljenim mjestima, u blizini rijeka, na tavanima starih i napuštenih kuća i zgrada. Često se dešava da u ljetnim mjesecima ulaze kroz prozore i osvijetljene prostore i postaju nepozvani gosti mnogih porodica. Obično ljudi ostanu zatečeni i ne znaju kako da odreaguju.
– Ne paničiti. Otvoriti prozore i pustiti ga da izađe. Ukoliko se desi da ne izađe onda mu pomoći tako što ćemo ga uhvatiti nekom rukavicom ili krpom i izbaciti iz životnog prostora – savjetuje Milan Paunović, direktor Prirodnjačkog muzeja u Beogradu.
Slijepi miševi su u Srbiji zaštićene vrste. Zabranjeno je hvatati i ubijati ih. Bezopasni su, i mogu ujesti u samoodbrani, ako se osjete ugroženo. Iako u svijetu vlada mišljenje da su odgovorni za širenje virusa korona, to do sada nije potvrđeno, tvrde stručnjaci. Kažu, da kao i druge vrste životinja, mogu biti nosioci nekih virusa, poput virusa bjesnila.
– Da bi slepi miš vama preneo besnilo on mora da bude zaražen. Kada su naučnici uradili istraživanja da se pogleda broj slepih miševa i broj virusa koji nosi – pa kada su uporedili sa drugim grupama životinja, recimo sa pticama, papkarima – ništa nije pokazalo da oni imaju više virusa nego drugi. Samo su mnogobrojniji što se tiče vrsta, pa zbog toga je diverzitet virusa koji nose veći – napominje dr Ivana Budinski.
Slijepi miševi su važni za zdrave ekosisteme, a korist od njih ima i čovjek.
– Oni su praktično prirodni insekticidi. Jedan slepi miš za jednu aktivnu noć može da pojede 3.000 komaraca. Slepi miševi oprašuju biljku agave, a šta se dobija od agave – dobija se tekila. Isto tako oprašuju kakao, razne vrste banana, manga, jako puno voća i produkata mi ne bismo imali da nema slepih miševa – dodaje Budinski.
Zbog sječe šuma i ljudskog uništavanja prirode, ove korisne životinje se suočavaju sa gubitkom prirodnih staništa, a mnogima prijeti i izumiranje. Njihovo ulijetanje u domove, možete sprečiti postavljanjem zaštitnih mreža na prozore ili se obratiti nadležnim službama za pomoć.
nezavisne.com
