Liste, pravilnici, marže: Isti lijek duplo jeftiniji u Brčkom nego u Banjoj Luci
Na cijene lijekova u BiH utiču različiti faktori kao što su pravilnik nadležne agencije, liste fondova, marža, ali i obična ekonomska logika i konkurencija među farmaceutima. Provjerili smo zašto je jedan lijek duplo jeftiniji u Brčkom nego u Banjoj Luci.
Jedan Banjolučanin lijek "Rifamor" u Banjoj Luci je platio 24,80 KM, dok je u Brčkom isti lijek platio 10 maraka.
Ovaj Banjolučanin (ime poznato redakciji), kaže da mu je zbog dijagnoze potreban lijek "Rifamor", te da je u Banjoj Luci našao svega jednu kutiju u jednoj apoteci i platio 24,80 KM. Zamolio je prijatelje iz Brčkog da isti lijek pokušaju naći u tamošnjim apotekama, nakon čega su mu javili da su našli i kupili dvije kutije za 20 maraka.
Na osnovu dostupnih podataka i informacija jasno je da je tržište lijekova u BiH haotično i da je cijena skoro svakog lijeka specifičan slučaj, pa je tako i sa ovim lijekom.
Iz Agencije za lijekove BiH su za Mondo rekli da lijek "Rifamor" (rifampicin) od 300 mg, tj. pakovanje od 16 i 20 kapsula nema važeću dozvolu za stavljanje u promet,odnosno da kolokvijalno rečeno "nije registrovan".
– Ukoliko lijek nije registrovan, a neophodan je za liječenje jednog ili više pacijenata, on se može uvesti i to na osnovu odobrenja entitetskih ministarstava nadležnih za poslove zdravlja i Odjela za zdravstvo i ostale usluge Vlade Brčko distrikta, na zahtjev veleprometnika. Za interventno uvezene lijekove se ne određuju cijene u skladu sa Pravilnikom – rekli su iz ove agencije.
FZO RS: Pravo na refundaciju
Lijek "Rifamor" se nalazi na podlisti A1 lijekova Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske (FZO RS) na kojoj su neregistrovani lijekovi na tržištu BiH. Šta ovo znači?
– Na ovoj listi se nalaze lijekovi koji još nisu registrovani u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH, ali su neophodni za liječenje određenih oboljenja i nemaju zamjenu među registrovanim lijekovima. Kod uvođenja lijekova na ovu listu vodi se računa da te lijekove koriste referentne zdravstvene ustanove u evropskim zemljama – kaže Darija Filipović-Ostojič, portparol FZO RS.
Osiguranik koji je kupio ovaj lijek, ako mu je propisan, ima pravo da podnese zahtjev za refundaciju troškova i Fond će osiguraniku refundirati troškove za kupovinu ovog lijeka u skladu sa cjenovnikom jer je listom lijekova koji se izdaju na recept obuhvaćena i podlista A1.
U FZO pozivaju sve osiguranike koji imaju nepoznanice o načinu refundacije da se jave u Fond za pojašnjenje.
Ministarstvo: Način uvoza ne utiče na cijenu lijeka
Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS (MZSZ) za Mondo su rekli da je trenutno važećim propisima u ovoj oblasti, definisano da lijek može biti u prometu pod uslovom da ima dozvolu za stavljanje u promet u BiH.
Podsjećaju da, ukoliko postoji potreba, tj. ukoliko zdravstvena ustanova utvrdi da, za potrebe pojedinačnog liječenja ili za zaštitu zdravlja stanovništva postoji neophodnost nabavke lijeka koji nema dozvolu za stavljanje u promet u BiH, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske ima mogućnost da odobri uvoz takvog lijeka (tzv. interventni uvoz lijeka).
– U ovom slučaju Ministarstvo postupa u skladu sa navedenim Zakonom i Pravilnikom o uslovima za uvoz lijekova koji nemaju dozvolu za stavljanje u promet u BiH, a po zahtjevu za interventni uvoz lijeka koji podnosi veleprometnik lijekova. Napominjemo da način uvoza ne utiče na cijenu lijeka, a ovo Ministarstvo nema nadležnost niti mogućnost da istu cijeni – kažu u MZSZ, napominjući da se zahtjev za interventni uvoz lijeka rješava prioritetno, u roku od sedam radnih dana od dana podnošenja kompletnog zahtjeva.
Iz Odjeljenja za zdravstvo Disktrikta Brčko nismo dobili odgovore na pitanja o intervetnom uvozu lijeka, ali smo u apotekama saznali da "Rifamor" u Brčkom nije na listama fonda.
Agencija: Kako se fomira cijena
Izračun maksimalnih veleprodajnih cijena, za lijekove koji imaju dozvolu za promet, utvrđuje se Pravilnikom o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH.
– Ovim aktom je definisan izračun maksimalne veleprodajne cijene lijeka sa režimom izdavanja „lijek se izdaje uz ljekarski recept“ (Rp) i visina veleprodajne marže (maksimalno 8%). Visinu maloprodajne marže određuju entitetska ministarstva nadležna za poslove zdravlja – rekli su u Agenciji za lijekove BiH.
Na ovu cijenu lijeka, koja može biti od 0 do maksimalne veleprodajne, dodaje se maloprodajna marža i PDV, kako bi se dobila krajnja cijena koju kupac plaća u apoteci.
Maloprodajna marža na lijekove u Republici Srpskoj je odlukom Vlade RS krajem prošle godine smanjena sa 20 na 18 odsto. U Federaciji BiH je 25 odsto, a 20 odsto u Brčkom.
