Neki sveštenici u Njemačkoj osumnjičeni za zlostavljanje potajno su slati u Južnu Ameriku i zbog toga oni koji su ih tužili nisu mogli da ih pronađu. To su rezultati istrage koju su sproveli njemački i španski novinari.
Početkom šezdesetih njemačko državno tužilaštvo tražilo je nalog za hapšenje jednog sveštenika iz Ziplingena u Donjoj Saskoj.
Na njega se sumnjalo da je više puta imao polni odnos sa dječacima u svojoj grupi mladih. No, istražioci su godinama tapkali u mraku, sveštenika nisu mogli pronaći, jer se sakrio u Južnoj Americi, a skrivali su ga visoki crkveni dužnosnici, pokazala su istraživanja TV magazina "Report München" i španskog dnevnika "El Pais".
Jedan od voditelja ove akcije bio je Emil Štele (19262017), ugledni teolog. Štele, koji je kasnije poslan za biskupa u Santo Domingo de los Kolorados u Ekvadoru, tada je bio voditelj koordinacijskog ureda "Fidei Donum" Njemačke biskupske konferencije i odgovoran za misionarski rad u Latinskoj Americi.
Antje NijevišLenarc, predsjednica Istražne komisije biskupije Hildeshajm, pokrenula je slučaj. Bivša sutkinja i bivša ministarka pravosuđa Donje Saske slučajno je došla do spisa ovog sveštenika iz Ziplingena. Dokumenti su bili u neotvorenoj kutiji u biskupijskom arhivu. Tu je bilo pismo Štelea iz 1976. godine, koje je označeno kao strogo povjerljivo i opisivalo kako postupiti u sveštenikovom slučaju.
Između ostalog, Štele je u pismu tadašnjem biskupu Hildeshajma Hajnrihu Mariji Jansenu sugerisao da se "gospodin koji se ovdje ne spominje treba zaposliti negdje drugdje, ne samo u drugoj biskupiji, nego i u drugoj državi".
– Smijem u skladu s vašim pismom pretpostaviti da ste saglasni s tim da vam ne imenujem novo mjesto njegovog angažmana i vi trećim licima ne budete mogli dati informaciju o tome – navodi se u pismu.
Sveštenik iz Ziplingena, čije je pravo ime, prema spisima, izbrisano iz službenih crkvenih dokumenata, živio je nesmetano u Paragvaju i očito nikada nije procesuiran za svoje postupke.
"Advijent", biskupska humanitarna organizacija za Latinsku Ameriku, finansirala je njegov boravak. NijevišLenarcova pretpostavlja da je postojao sistem u slanju crkvenih zlostavljača.
– Način na koji je ovo pismo napisano pokazuje da se vjerojatno nije radilo o izolovanom slučaju – kaže NijevišLenarcova u razgovoru za TV magazin Report München.
Istraživanja pokazuju da je Štele takođe pomagao sveštenicima iz drugih zemalja da izbjegnu kazneni progon. Godine 1990, na primjer, jedan španski sveštenik iz Barselone, protiv kojeg je jedan ministrant iznio ozbiljne optužbe za zlostavljanje, našao je utočište u Šteleovoj biskupiji u Ekvadoru, čak ga je proglasio svojim privatnim sekretarom.
Drugi slučaj je iz Kolumbije. Prema biskupiji Kali u Kolumbiji, sveštenik optužen za seksualno zlostavljanje maloljetnika takođe je poslan u Šteleovu biskupiju u Santo Domingo de los Koloradosu.
Pod patronatom sadašnjeg biskupa Santo Dominga de los Koloradosa Bertrama Vika, biskupija u Ekvadoru trenutno radi na 10 starih slučajeva seksualnog zlostavljanja u biskupiji koji datiraju još iz vremena Emila Štelea i njegovog nasljednika. Prema riječima pravnog vikara biskupije, oca Horhea Apola, istraga traje od 2016.
I Štele je od tada optužen za seksualno zlostavljanje. Prema istraživanju njemačkih i španskih novinara, više od 10 žena to je prijavilo crkvenim vlastima, a najmlađa žrtva u vrijeme zločina imala je 11 godina.
nezavisne.com
