Povrtari u Srpskoj poručuju da je pred njima još jedna neizvjesna godina u kojoj ih najviše muči enormno poskupljenje repromaterijala, čije su cijene pojedinih proizvoda skočile i za 300 odsto.
Predsjednik Udruženja povrtara RS Branko Mastalo rekao je za naš portal da su povrtari širom Republike Srpske već ušli u proizvodnju za 2022. godinu, ali součeni sa mnogo problema.
– Jedan od najvećih problema je poskupljenje repromaterijala. Cijene đubriva su odletjele u nebo. Neko je poskupjelo 100 odsto, a neko čak 300 do 400 odsto. Osim toga, gorivo je skuplje za 50 i više odsto u odnosu na prošlu godinu. Veoma je teško – rekao je Mastalo.
Za povrtare, kako kaže, upravo je najbitnije da nabave repromaterijal i da uspiju zasijati i zasaditi povrće. Objasnio je da su u 2020. godini, kada je pandemija koronavirusa bila u samom jeku i kada se zatvarao i zabranjivao izvoz, pridružili aktivnostima Vlade RS i nadležnog ministarstva da što više zasiju kako bi imali dovoljno povrća i to je dalo dobre rezultate.
– Udruženje povrtara RS je u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS uticalo pozitivno i dalo jedan doprinos ovogodišnjoj sjetvi, jer smo dobili podsticaje za prošlu godinu u vrijednosti od 1,8 miliona KM koji su isplaćeni u februaru. Tako da su ta sredstva odmah uložena u proizvodnju – rekao je Mastalo.
Od jutros, kako kaže, na snazi je pravilnik i treba da se podnosu zahtjevi do 15.aprila da dodatnih 1,8 miliona KM iz Kompezacionog fonda idu u relizaciju.
– Udruženje povrtara RS je tražilo da se ta sredstva isplate do 1. maja kako bi povrtari odmah ta sredstva uložili u proizvodnju. A kada se uloži u proizvodnju, normlano da će imati za posljedicu više povrća, veći prinos a čim ima više povrća, biće i niža cijena – rekao je Mastalo.
Uvijek, kako kaže, apeluju na stanovništvo da kupuju domaće proizvode i da mu više pridaju na značaju.
– Logika je da je domaće bolje. Međutim, ja imam 65 godina i uvijek je kod nas bilo prisutno da je strano i uvezeno bolje. Međutim, ne mogu se sa tim složiti da je kupus koji je putovao po pet ili šet dana iz Turske, Makedonije ili Albanije bolji od našeg domaćeg – rekao je Mastalo.
Dodao je da je domaće povrće zdravije jer je manje tretirano onog iz uvoza, koji mora biti tretirano sa mnogo preparata da bi zadržalo svoju svježinu. Rekao je da su povrtari mahom nabavili nove mašine i sisteme za navodnjavanje, tako da većina raspolaže sredstvima koja mogu doprinijeti da suša negativno ne utiče na povrće.
– Navjeći problem je nestašica đubriva i njegova cijena. Ako zasadimo dosta povrća, a nemamo dovoljnu količinu đubriva, svjesni smo da će to uticati na prinos – rekao je Mastalo.
Darko Ilić koji se bavi proizvodnjom kupusa kaže da su povrtari morali imati još u januari i februaru spreman sav repromaterijal.
– Možemo reći da smo se spremili kvalitetno, a same cijene sjetve ne treba ni komentarisati. Neki proizvodi su otišli i 300 odsto. Mi ćemo sigurno raditi, ali o nekim prognozama je još rano pričati – rekao je Ilić koji je zasadio povrća u identičnim količinama kao i prošle godine.
J. Miladinović
