Nudimo kilu i po krivičara i dva kilograma parničara
Kodeks profesionalne etike advokata u načelu odmjerenosti propisuje da advokat ne smije da nudi profesionalne usluge, niti da stiče klijente reklamom. U kodeksu se navodi da advokat ne smije javno da hvali svoje znanje i sposobnosti, ali sve je više advokata koji smatraju da njihov esnaf ne bi izgubio mnogo reklamiranjem.
Banjalučki advokat Aleksandar Jokić kaže za naš portal da je advokatura služba pružanja pravne pomoći ljudima kojima je ta pomoć potrebna. Advokati su tu, dodaje on, da bi zaštitili prava građana, ali možda najvažnije da bi zaštitili građane od države, kao korektiv i čuvar.
„Kada pogledate krivični postupak, građanina država optužuje i država mu u vidu sudske grane vlasti sudi. Jedino ,’na strani’ građana je branilac, odnosno advokat. Kao takav, advokat obavlja i javnu dužnost, obavezan je da čuva dostojanstvo profesije i ugled pravosuđa. S tim u vezi nespojivo je reklamiranje advokata i privlačenje klijenata“, kaže Jokić.
U današnje vrijeme, dodaje on, advokatura nije samo zastupanje građana na sudu, a pogotovo ne samo krivično pravo, pa se javlja pitanje zašto se advokati koji se bave isključivo naplatom šteta ili privrednim pravom ne bi mogli reklamirati.
On se, kaže, zalaže za to da se advokatima dozvoli reklamiranje. Jokić smatra da se reklamiranje advokata ne treba braniti i kažnjavati, nego to treba da bude izbor advokata. Kao i u Sjedinjenim Američkim Državama – postoje kancelarije koje se reklamiraju i one koje se ne reklamiraju.
„Već po tome se zna koju vrstu usluga pružaju. Ne vidim zašto bi kod nas bilo drugačije. Ako neko želi da svoje usluge nutka kao da su svježe ubrano povrće ili ugradnju klima uređaja, ne vidim da treba da ga onemogućimo u tome. Na kraju će se sve svesti na isto“, smatra Jokić.
Advokat Dalibor Mrša, sa druge strane, smatra da bi reklamiranje advokata bilo pogrešno zbog toga što je rad advokata vrednovan u skladu sa tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad advokata. Svako reklamiranje bi, kaže Mrša, potencijalno dovodilo u pitanje poštovanja navedene tarife, pa bismo imali situaciju da bi možda neko nudio advokatske usluge koje bi bile „najpovoljnije“ uzimajući u obzir propisanu tarifu.
„Bitno je napomenuti da je Zakonom o advokaturi eskplicitno zabranjeno reklamiranje advokatima, a takođe zabrana se odnosi i na advokate koji su upisani u odgovarajuće imenike Advokatske komore FBiH. Dakle, jasno je da je reklamiranje advokatima zabranjeno“, ističe Mrša.
Međutim, dodaje on, ovo ne znači da advokati ne mogu da se oglašavaju putem interneta, jer postoji dozvoljen vid obavještenja javnosti o tome gdje se nalazi određena advokatska kancelarija, zajednička advokatska kancelarija ili advokatsko društvo.
Advokatska komora RS je, navodi Mrša, izradila grafičku knjigu standarda kojom je određeno kako treba da izgleda vizit-karta advokata, memorandum i logo kojeg svaki advokat koristi u dopisima kojim se obraća sudovima i drugim državnim organima, kako izgleda tabla kojom se označava gdje se nalazi sjedište advokatske kancelarije ili drugog oblika rada i bavljenja advokaturom, kako treba da izgleda sajt advokata.
„Jasno je da postoji intencija da se u tom smislu stvori jednoobraznost u nastupu advokata i da je želja da se upravo na taj način stvori slika ozbiljnog profesionalnog djelovanja svih advokata koji su organizovani pod zajedničkim krovom vrlo važnog društvenog subjekta, a to je Advokatska komora RS“, kazao je Mrša.
Svaki drugi vid reklamiranja vodio bi samovolji pojedinaca i šarolikosti u pogledu oglašavanja u čemu bi, a što se u praksi dešavalo, doza neukusa i degutantnosti bila i te kako primjetna.
„Sasvim je dovoljno da advokat ima mogućnost da izradi vizit-kartu, da posjeduje svoj sajt i da se koristi dozvoljenim vidovima reklamiranja i to onako kako je to određeno zakonom i unutrašnjim aktima Komore. Najbolja reklama svakom advokatu je njegov rad“, rekao je Mrša.
Advokat Jovana Kisin smatra da reklamiranje advokata ne treba biti zabranjeno, ali treba biti regulisano posebnim dokumentom. Reklamiranje mora biti precizno definisano.
„Ne podržavam apsolutnu zabranu, ali način reklamiranja advokata mora biti odgovarajući. Moramo da se prilagodimo internet sferi. Mislim da bi informativne veb stranice i stranice na društvenim mrežama koje bi pružale osnovne informacije o advokatima i advokatskim kancelarijama bile sasvim odgovarajući vid reklamiranja“, kazala je Kisin.
G. Dakić



