Ne bih rekao da je imigracija pošla po zlu. Prije se to dogodilo s integracijom, kaže na temu bandi koje terorišu Švedsku Jens Lapidus, sagovornik Financial Timesa, u sklopu reportaže britanskog lista iz grada Upsale.
Upsala je ranije najpoznatija bila kao dom najstarijeg švedskog univerziteta (1477.) koje još radi, a danas po gangsterskom nasilju. Lapidus je advokat, branilac specijalizovan za krivična djela, ali i autor koji je iskustvo sa suda pretočio u krimiće i scenarije za krimi serije.
Tema rasplamsalog rata bandi, u kojem sve češće učestvuju starija djeca, uglavnom druga generacija švedskih imigranata, nije ugodna, pogotovo za liberalnu i progresivnu Švedsku, dugo godina jednu od per capita najnaseljivanijih zemalja Evropi. Međutim, sa sve češćim obračunima na ulici, podmetanjem bombi, mafijaškim likvidacijama, slanjima mladih atentatora, pri čemu sve više stradaju i oni "ni krivi ni dužni", javna rasprava je od presudne važnosti.
– Nekada smo išli u Sjedinjene Države na obuku – govori za FT ljekar Fredrik Linder iz hitne službe bolnice u Upsali. – Tada su na prijem stizale dvije žrtve ranjene vatrenim oružjem godišnje. Sada ih vidimo u prosjeku jednu svake sedmice. Sasvim novi svijet – rekao je Lidner.
Od izuzetno sigurne države do zemlje u problemu Švedska je, pokazuju statistike, prešla put u samo jednoj deceniji. – Ovo je društveni potres u Švedskoj – komentariše Jesper Brodin, izvršni dirketor švedskog ekonomskog giganta, Ikee, jedan od poznatiji švedskih biznismena.
– Ako se ovo nastavi idućih 20 godina, Švedska će biti izgubljena – kaže britanskim reporterima Richard Jomshof, poslanik u Riksdagu iz krajnje desne stranke Švedski demokrati, stranke čiji su korijeni neonacistički. Povećanje obračuna vatrenim oružjem nije prošlo bez pokušaja desnice da kapitalizuje opasni trend. Međutim, stranke s cijelog spektra priznaju da integracija u zemlji nije uspjela.
Za masovni prilazak mladih bandama okrivljava se postojanje paralelnih društva odnosno marginalizacija i getoizacija imigrantskih zajednica koja je vidljiva u svim većim sredinama. Praktično ne postoji grad koji nema barem jedno "ranjivo područje", kako se nazivaju kvartovi s pretežnim imigrantskim stanovništvo, u kojem je visoka nezaposlenost, nisko obrazovanje, a povezanost i isprepletenost sa starosjedilačkim dijelom Švedske nikakva.
Švedska televizija, navodi FT, objavila je da u Stokholmu policija ima 150 kuća i zgrada koje mora nadzirati zbog mogućnosti da budu meta napada. Zbog velikog broja ubistava premijer je najavio slanje vojske na ulicu.
Pitate li desne, krivi su imigranti i ljevičari koji su, napominje FT, u zemlju pustili dva miliona ljudi u proteklih nekoliko decenija. Lijevi naglašavaju lošu integraciju, s čime se svi slažu.
Advokat i pisac Lapidus iz prve ruke može reći da su mu u stvarnom životu klijenti uglavnom bili rođeni Šveđani, a ne novopridošlice.
– Ovdje si rođen, ali i dalje se osjećaš kao stranac. Ovdje si rođen, a dalje osjećaš da su ti vrata zatvorena i da ti ne dozvoljavaju da uđeš – opisuje Lapidus, scenarista Netflixove serije Brza lova.
I političari s desnog centra, poput Farishte Sulaimana, lokalne vijećnice iz Umjerene stranke (M), smatraju da su švedske politike masovnog useljavanja bile pogrešne.
– Političari su naprosto bili naivni. U Malmeu imate ljude koji decenijama žive na socijalnoj pomoći i ne govore ni riječi švedskog. Kako smo mogli dozvoliti da budu tako pasivni – pita se ona.
I Lapidus u razgovoru s FT-jem spominje naivnost. Prema njemu, Šveđani imaju "naivan stav o ljudskoj dobroti" i sporo su uviđali "da na svijetu ima i loših osoba".
Jomshof iz Švedskih demokrata ističe švedsku sporost.
– Danska je počela gaziti bande još prije 20 godine – kaže on.
Slaže se i Manne Gerell, švedski kriminalista sa Univerziteta Malme. – Niko nasilje nije ozbiljno shvatio dok nije postalo prekasno. –
Lapidus smatra da je važan katalizator bila i velika neravnoteža bogatstva u Švedskoj. Posljednjih godina jaz u društvu raste. Na lijevoj strani političkog spektra kao jedan od faktor vidi se privatizacija socijalnog sistema. U Švedskoj se dogodio veliki pomak i sada privatne firme vode velik broj škola, bolnica i domova za penzionere ili nezbrinutu djecu. To je promjena došla s Umjerenima.
Financial Times napominje ne toliko spominjani element priče o Švedskoj kao zemlji potonuloj u probleme zbog loše integracije. FT tako piše da bande u Švedskoj evoluiraju odnosno primarna im niša više nije trgovina drogom. Policija i lokalni političari tvrde da je sve više dokaza da bande sada primarno zarađuju na prevarama i čak da vode dijelove socijalne države.
Jedna procjena, piše FT, govori o 570 miliona dolara profita, što je dva put više od zarade u biznisu s drogom.
– Imamo sistem gdje bande vode škole i domove. Iza nas je 20 godina deregulacije, a bili smo prenaivni. Imamo školski sistem koji radi protiv integracije segregacijom – kaže Erik Pelling, gradonačenik Upsale.
Naime, siromašna područja obično imaju najgore škole. Niko, piše FT, ne zna koliko je inflitracija daleko odmaknula. Bezbjednjaci smatraju da se proširila i na neke stranke. Posljednji slučaj koji je odjeknuo, i hrani spomenuti narativ je slučaj službenice s jednog švedskog suda protiv koje se vodi istraga pod opužbom da je odavala informacije kriminalcima i da je čak dozvolila kriminalcima da koriste njen službeni kompjuter. Žena negira optužbe.
Jedna od specifičnosti situacije u Švedskoj je da su članovi bandi sve mlađi. Kao počinioci najvećih zločina hapšeni su dječaci od 14 godina. Jedan od razloga leži u činjenica da pravosuđe predviđa niže kazne. Tako mladić od 25 godina za detonaciju bombe dobija pet godina zatvora, a maloljetni saučesnik deset mjeseci u popravnom domu. Bande, kaže policija, sve češće regrutuju svoje "pješake" upravo iz tih domova.
Gradonačelnik Upsale Pelling za FT kaže kako atentatori u slučajevima u Upsali često dolaze kao unajmljene ubice iz drugih dijelova zemlje.
Sagovornici FT podsjećaju kako je nekada Malme bio najgori grad po pitanju nasilja i kriminala. No, ono je sada mnogo gore u drugim švedskih gradovima dok se grad na jugu Švedske oporavio po tom pitanju. Tamošnje vlasti kažu da nije samo riječ o policijskim racijama, istragama i operacijama. Dobar dio, vjeruju, rezultat je rada s lokalnom zajednicom. Tu se slažu i vijećnica Sulaiman i kriminolog Gerell. – Treba raditi s trogodišnjacima da s deset godina ne bi bili lak plijen bandama, kažu oni. Najbolja vakcina za neulazak u bandu je završetak srednje škole. A sve veći broj klinaca jedva završava osnovnu u Malmeu – kaže Sulaiman.
nezavisne.com
