Republici Srpskoj prijeti opasnost da postane zemlja staraca, ali i zemlja stranaca, smatraju stručnjaci, a to potkrepljuje podatak da je svaki četvrti stanovnik Srpske stariji od 65 godina.
Naime, sociolog Vladimir Vasić ističe za "Nezavisne novine" da Srpska postaje zemlja stranaca zbog velikog uvoza jeftine radne snage, ali i zemlja staraca, jer veliki broj mladih ljudi odlazi odavde, odnosno, kako on kaže, mladi odavde odlaze u svom najreproduktivnijem periodu, jer ovdje ne vide nikakvu budućnost.
Kako je rekao, nadležni su, prema njegovom mišljenju, zakasnili sa mjerama podrške.
– Ima nekih težnji nadležnih da se situacija popravi, ali mislim da je kasno, jer se dugi niz godina ništa nije radilo na tom pitanju, odnosno dugi niz godina se degradiraju manje lokalne zajednice – kazao je Vasić.
Kako je rekao, dobra mjera bi bila osnaživanje lokalnih zajednica.
– Mislim da bi jedna od dobrih mjera bila svakako osnaživanje lokalnih zajednica, odnosno da se građani počnu vraćati na selo. Mi imamo potpuno ispražnjene livade i pašnjake, taj resurs nikako ne koristimo, odnosno ne koristimo selo i njegov potencijal – rekao je Vasić.
Kako je rekao, ne možemo očekivati da se bilo koja mjera desi preko noći, sa jednom ili dvije odluke Vlade, nego moramo imati politiku kontinuiteta da bismo napravili određene rezultate.
Draško Marinković, profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci, koji je nedavno održao predavanje o temi "Demografska slika Republike Srpske – stanje i perspektive”, kazao je za "Nezavisne novine" da je briga o stanovništvu i podrška njegovom obnavljanju prvi zadatak svake države.
– Pronalaskom rješenja i prilagođavanjem ubrzanim demografskim promjenama bave se sve biološke i društvene nauke, a za političkim odgovorima tragaju sve razvijene zemlje u svijetu. Dosadašnja istraživanja i demografske analize ukazuju da su smanjen obim rađanja, konstantno povećanje smrtnosti usljed starenja stanovništva i emigracija radno sposobnog i fertilnog stanovništva nezaustavljivi procesi u Republici Srpskoj – kazao je Marinković, dodajući da će buduće smanjenje stope fertiliteta i povećanje ukupnog starenja stanovništva sve više usložnjavati demografske strukture.
Kako je rekao, iako su neke mjere pronatalitetne populacione politike skupe i neće brzo dati očekivane efekte, ulaganje u demografsku budućnost je dugoročno ekonomski najisplativije ulaganje.
– Svako društvo mora izdvajati i dodatna sredstva za dječji dodatak, da bi se pojedinci odlučivali na zasnivanje porodice i samim tim rađalo više djece. Strateško opredjeljenje bi trebalo da bude da se sistematizuju postojeće mjere materijalne prirode i uvedu nove mjere u domenu javnih usluga, čime bi se pokrio dio ekonomskog tereta podizanja djece. Rješavanjem egzistencijalnih pitanja, poput zaposlenja i stambenog zbrinjavanja, povećava se mogućnost ostvarenja demografskih ciljeva – kazao je Marinković.
Prema njegovim riječima, u budućem periodu posebno važnu ulogu će imati emigracija stanovništva, koja utiče na ukupnu depopulaciju.
– Na osnovu trenutnih reproduktivnih normi može se očekivati veliko smanjenje potencijalnog reproduktivnog kapaciteta. Prema projekciji do 2033. godine broj ženskog fertilnog kontingenta će se smanjiti za 18 odsto, a do 2050. godine za još 24 odsto. Ovakav pad najviše je determinisan prirodnom dinamikom, tj. niskom reprodukcijom u početku XXI vijeka – zaključuje on.
nezavisne.com
