Građani BiH su izrazito nezadovoljni zbog neefikasnosti i sporosti postupaka pred pravosudnim organima, čak i kada se radi o veoma jednostavnim procesima. Na brojne krivične prijave koje su podnesene izostala je reakcija pravosuđa, bilo da se radi o nezakonitim radnjama tokom izbornih procesa ili o izdavanju koncesija i tako dalje. Uprkos stalnim obećanjima od pravosudnih organa da će raditi na unapređenju svog rada, rezultati izostaju, šo posebno pokazuju malobrojni procesi u oblasti visoke korupcije.
Ovo su zaključci izvještaja “Zatvorenost i spore reakcije na prijave – lokalno pravosuđe i borba s povjerenjem građana” predstavljenog u Banjaluci na diskusiji “Pravo na pravdu” u organizaciji Evropske unije. Govoreći o presjeku stanja u pravosuđu – transparentnosti, procesuiranju korupcije i kriminalizaciji klevete, istaknuto je da pravosuđe u BiH neefikasno, korumpirano i da ne radi dobro svoj posao.
Zamjenik šefa Delegacije EU u BiH Adebayo Babajide kaže da se cijeni rad i doprinos svih građana snažnijoj vladavini prava uključujući i diskusiju “Pravo na pravdu”. Ova diskusija je održana u osam lokalnih zajednica, gdje je istaknuto da je vladavina prava centralna za 14 ključnih prioriteta koje BiH treba da ispuni prije otvaranja pretpristupnih pregovora za EU.
– Kritični glasovi, dolazili od medija, građana ili predstavnika civilnog društva su ključna snaga za pozitivne promjene. Za vrijeme diskusije građani su govorili o svojim iskustvima sa pravosuđem i predstavnicima institucija. To su presudne informacije koje daju snagu za reformu i ostvarivanje jednakosti građana pred zakonom – rekao je Babajide.
Učesnici su pružili mnoge primjere slučajeva, rekao je Babajide, kada su krivične prijave bile procesuirane veoma sporo ili je postojao nedostatak proaktivnosti u informisanju javnosti kada se radilo o slučajevima za koje je vladalo veliko interesovanje, kao i neefikasnost u procesuiranju slučajeva korupcije.
Izvršna direktorica Transparency Internationala Ivana Korajlić kaže da reforma pravosuđa, nažalost ne ide u pravcu u kojem bi trebalo.
– Vidimo da nema konsenzusa za ključne zakone koji su trebali biti usvojeni, poput Zakona o sudovima koji je skinut sa Savjeta ministara na prošloj sjednici. Nema ni izmjena Zakona o VSTS i usvajanje mehanizama koji bi osigurali odgovornost nosilaca pravosudnih funkcija, posebno kada se radi o provjeri imovine i sukobu interesa – kaže Korajlić.
Jedan od prioriteta i ono na čemu se insistira je novi zakon o VSTS koji bi omogućio veću odgovornost i meritornost i u procesu imenovanja i VSTS i njegovog sastava, kao i Zakon o sudovima kojim bi trebalo da se uspostavi jedinstvena instanca za ujednačavanje sudske prakse.
– Međutim, u nacrtu vidimo osnivanje Višeg suda koji je samo izmještanje Apelacionog vijeća Suda BiH. Pokušavaju se izbjeći ključne stvari koje bi trebale unaprijediti sistem i zamaskirati sprovođenje reformi, a onda to predstaviti kao neki veliki rezultat. Na EU će biti da procijeni da li je to dobro, što ćemo znati u oktobru kada bude novi izvještaj. Tada ćemo vidjeti hoće li se ulaziti u kvalitet zakonskih rješenja ili je bitno da se samo nešto usvoji – rekla je Korajlić.
Dodaje da su vlasti postigle šta su željele – izmjene koje će u ogromnoj mjeri uticati na slobodu govora i način na koji će funkcionisati mediji i organizacije civilnog društva ili da građani mogu ostvariti svoje slobode.
– Ključno je kako će se postaviti pravosuđe, kako će zaista tužilaštva shvatiti izmjene i primjenjivati ih, hoće li se osigurati minimum standarda da se poštuju ljudska prava – kaže Korajlić.
Predsjednik Kluba novinara Siniša Vukelić kaže da je pravosuđu politika dala zaista opasan alat – kriminalizaciju klevete.
– Kažu da kada imate čekić u ruci, sve vam liče na ekser. Mi se bojimo da će upravo takvim jednim alatom biti ugrožena sloboda javne riječi u RS i BiH. U proteklih 20 godina nevladine organizacije, medijska zajednica i Evropska unija utrošile su hiljade sati na edukaciju predstavnika pravosuđa da bi ih upoznala šta je kleveta, a šta kolumna, istraživački tekst i status na Facebook-u. Do danas mi nismo zadovoljni postignutim rezultatima. I dalje se na sudovima različito presuđuje u istim predmetima. Sve prelazi kod krivičara i sad bi trebalo ponovo da krenemo sa edukacijama, pa da za 20 godina stignemo na stepen gdje smo sada – kaže Vukelić.
Ističe da je nastupio veliki problem što je kleveta prešla u krivično zakonodavstvo.
– Smatramo da bi VSTS trebalo da izda jedno uputstvo ili smjernice tužiocima kada neki predmet zaslužuje da bude vođen o trošku države, a kada stranka treba da ide na privatnu parnicu i traži naknadu štete. Nadamo se da će postavljanjem jasnih kriterijuma, olakšati tužiocima da odmah odbace neosnovane krivične prijave – istakao je Vukelić.
capital.ba
