Kristijan Šmit, visoki predstavnik kojeg Republika Srpska ne priznaje izjavio je danas da pitanje raspodjele državne imovine i dalje ostaje neriješeno u 2022, te pozvao vlasti RS da "preduzmu potrebne aktivnosti kako bi se Zakon o nepokretnostima koje se koriste za funkcionisanje javne vlasti RS odmah stavio van snage".
– Privremena zabrana raspolaganja državnom imovinom ostaje na snazi i jasno predviđa da će svaka odluka, akt, ugovor ili drugi pravni instrument kojim se raspolaže državnom imovinom zaključen u suprotnosti sa ovim zakonima biti ništavni.
Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti RS, koji je NSRS usvojila 10. februara i koji je objavljen u Službenom glasniku RS 5. aprila ne utiče na pravosnažnost zabrane raspolaganja državnom imovinom i samim tim ne mijenja postojeće zakonsko stanje – kazao je Šmit, a saopštio je OHR.
– U odluci Ustavnog suda BiH iz jula 2012. godine (Predmet br. U-1/11) izričito se navodi da je, temeljem odredbi Člana I/1 Ustava kojim se uspostavlja princip kontinuiteta, BiH titular cjelokupne državne imovine, uključujući imovinu bivše SFRJ i bivše SRBiH, ali i javna dobra, te da nadležnost za reguliranje ovog pitanja isključivo spada u opseg Parlamentarne skupštine BiH.
Ovakvi stavovi ponovljeni su u nekoliko drugih odluka Ustavnog suda BiH, koje se odnose na poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište, rijeke i druga javna dobra – podvlači OHR.
Napominju da se rješavanje pitanja državne imovine ne može se postići nikakvim jednostranim djelovanjem, već isključivo transparentnim procesom u Parlamentarnoj skupštini BiH, koji bi za rezultat imao usvajanje relevantnog zakonodavstva na državnom nivou kojim se uređuje ovo pitanje.
– Pozvao sam sve zainteresirane strane (između ostalih i državni i entitetski nivo) da pripreme takav zakonodavni akt u Parlamentarnoj skupštini BiH kako bi se osigurala odgovarajuća raspodjela imovine.
Još jednom ih pozivam da se aktivno uključe u osnivanje i rad ekspertske radne grupe za državnu i vojnu imovinu u skladu s mojim dopisom od 3. decembra 2021., uz osnivanje i komisije za imovinu ukoliko je to potrebno da olakša proces. Na raspolaganju sam da pružim pomoć u tom procesu – ističe Šmit.
On smatra da bi potencijalni investitori trebali biti veoma oprezni kada se upuštaju u transakcije koje uključuju vlasništvo nad državnom imovinom.
Na današnjoj pres konferenciji Šmitu je odgovorio Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, koji smatra da je na bazi opšte priče o univerzalnoj krivici Srba pokušano oduzimanje imovine Srpske, a koja je, kako je istakao, riješena Ustavom BiH.
– Ženevskim sporazumom, koji je pretodio Dejtonskom sporazumu, napisano je da BiH čine Republika Srpska koja ima 49 odsto i FBiH sa 51 odsto teritorije. Na taj način one su definisane teriotorijalno – rekao je Dodik.
Kako je istakao, u Ustavu BiH se navodi da sve ono što nije direktno dato zajedničkom nivou pripada entetima.
– Ni jednom riječju, ni slovom, ni zarezom, nigdje, ne postoji da je iko nagovijestio da BiH raspolaže bilo kakvom imovinom – naveo je Dodik.
On je podsjetio da je Narodna skupština RS, braneći ustavna prava na imovinu, donijela zakone, a predsjednica Željka Cvijanović ih potpisala i uputila na objavljivanje u Službenom glasniku, a onda su se, kako je naveo, pojavili oni koji drže predavanje.
– Tako i ovaj nepostojeći Šmit prijeti nekim sankcijama ili da bi on mogao da ukine te zakone. Ne može ih ukinuti. Sve što on donese, nećemo objaviti u Službenom glasniku. Može da radi šta hoće – rekao je Dodik.
nezavisne.com
