Dok cijene u Bosni i Hercegovini svako malo rastu, ne nazire se skoriji rast ukupnog životnog standarda građana.

Povećanje cijene goriva i najava skuplje industrijske struje od januara mogla bi uzrokovati i veće cijene različitih roba, a koje će platiti građani. Istovremeno, porast prosječne plate ili penzije u Bosni i Hercegovini još je daleko. 877 maraka koliko je iznosila neto plata u septembru, ni približno nije dovoljno za prosječnu potrošačku korpu.

Skuplje gorivo i struja, značiće veće troškove za domaću proizvodnju, što bi se moglo odraziti i na cijene krajnjih proizvoda. Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine u ovoj godini u prosjeku je zabilježen rast cijena za 1,8 odsto.

U oktobru su cijene proizvoda i usluga porasle za od 0,9 odsto. U odnosu na predhodni mjesec poskupila je odjeća, obuća, stanovanje i režijski izdaci. U istom periodu zabilježen je pad cijena hrane, pića, duhana, namještaja, kućanskih uređaja.

Za građane različita poskupljenja nisu nova vijest. Kažu svako malo u prodavnicama zateknu veće cijene, a gramaže sve manje. Najviše novca izdvajaju za režije i hranu.

Pitali smo građane Mostara, Sarajeva i Banjaluke na šta najviše troše novac i šta misle u poskupljenjima.

- Čisto sam naviko to tako da sam postao imun, što mi treba kupim, što mi ne treba ne kupim.

- Na prehranu i lijekove, na lijekove najviše trošim, šta možete tako je kako je. Mi penzioneri moramo izdržati, ako mognemo.

- Samo još teže, samo još gore i samo da ljudi još gore odu, e to vam je glavno", riječi su Mostaraca s kojima smo razgovarali.

- Sve što smo mogli da uradimo više nećemo moći ništa.

- O hrani više nema govora, režije i lijekovi, eto.

- Prilagođavam se, ne mora biti uvijek dobar ručak, kako ima. Sa penzijom rasporedim, režije su na prvom mjestu, pa onda što ostane, ali i djeca su tu.

- Sve ćemo to izdržati, jer smo zadovoljni sa životom, da smo nezadovoljni mi bismo tražili promjene, a zadovoljni žele da ostane stane isto. Tako nam je kako nam je, odlično - kazali su neki od građana Sarajeva.

- Nije život skup, nego su primanja mala.

- Dažbine su skupe, inače, platiš grijanje, struju, vodu smeće ima sto nameta nekakvih, i ono ostalo za hranu.

- Ekonomisati, neću uzeti kilu mesa, nego grama, pa u dva puta.

- Od deset do deset obilazimo prodavnice, gdje je jeftinije, tu idemo kupovati - istakli su Banjalučani.

O pozorištu, kinu i putovanjima, penzioneri ne razmišljaju. Preispitivanje razloga za povećanje cijena energenata, nafte i naftnih derivata, u Klubu potrošača Tuzlanskog kantona očekuju od države.

- Cijene na tržištu roba ne gledaju baš koje smo mi propuste napravili u penzionim osiguranjima, penzionim fondovima, kakva su naša radna prava, obaveze poslodavaca prema radnicima - to niko ne gleda. To bi trebala gledati država, ali sasvim sigurno da neće gledati firme, koje proizvode robe - ukazala je Gordana Bulić iz Udruženja građana Klub potrošača Tuzlanskog kantona.

Kupovna moć građana sve je manja, a trgovci pokušavaju ostati u okviru postojećih cijena, poručuje ekonomista Zoran Pavlović. Nove troškove zbog cijena energenata pokušaće amortizovati kroz svoje zarade, kako ne bi izgubili konzumente.

- Bilo ko, ko pokuša da razmišlja o povećanju cijena poslije nove godine će biti surovo kažnjem činjenicom da će građani na neki način prestati koristiti te proizvode ili ih smanjiti u konzumaciji, a to je opet najgora moguća stvar, jer mi ako želimo da pokrenemo privredu i privrednu aktivnost moramo povećati plate, smanjiti troškove tih istih plata i praktično cijene roba, jer je već statistika kazala da je Bosna i Hercegovine dostigla skoro dva procenta inflacije u ovoj godini - upozorio je Pavlović.

Uporedi li se to s bruto rastom proizvoda koji se očekuje od 3,7 odsto, realan rast je ispod dva odsto, dodaje Pavlović i naglašava da bi briga o troškovima građana morala doći u prvi plan, jer će u suprotnom građanski protesti biti neminovni.

(N1)