Hronični umor, termin koji se sve češće spominje i vezuje za SARS-CoV-2 infekciju odnosno kao jedna od najčešćih žalbi pacijenata koji su preležali COVID 19.
Šta je to sindrom hroničnog umora?
To je dugotrajno stanje koje karakteriše široka lepeza simptoma od kojih je najčešći izraženi umor, zamaranje, opšta slabost. Osim toga mogu biti prisutni i drugi simptomi: poremećaj spavanja, bolovi u mišićima i kostima, glavobolja, otečeni limfni čvorovi, grlobolja, vrtoglavica, nepravilno disanje, lošija konecentracija.
Težina simptoma varira iz dana u dan i pogoršava se pretjeranom fizičkom aktivnosti.
Klinička slika sindroma hroničnog umora je slična nekim drugim oboljenjima koje treba isključiti primjenom različitih dijagnostičkih procedura.
Jedan uz uzroka hroničnog umora može biti i virusna infekcija tj.period nakon preboljele virusne infekcije.
Važno je znati da iako se sve češće spominje u kontekstu COVID 19 bolesti, hronični umor nije samo specifičan za ovu bolest i može se javiti i kod drugih virusnih infekcija, kao što su: infektivna mononukleoza (Epstein Barr virus), HIV infekcija, rubella, groznica Zapadnog Nila, humani herpes virus 6.
Liječenje
S obzirom da nastanak ovog sindroma nakon virusne infekcije nije razjašnjen, terapija nije specifična, već simptomatska. Prije svega ograničavanje i postepeno povećanje svakodnevne fizičke aktivnosti, doziranje aktivnosti. Promjena životnih navika takođe je bitna stepenica u terapiji i podrazumijeva prilagođavanje prehrane, bogata vitaminima i mineralima . Od lijekova se mogu koristiti analgetici i antidepresivi.
Ovo stanje može da potraje i duži period vremena nekoliko nedelja, pa čak i mjeseci, i da uzrokuje frustraciju zbog ograničavanja svakodnevnih aktivnosti. Zato je važno je dobiti prave informacije od stručnih osoba, koje će objasniti zašto se osjećate umornim, i dati savjete kako da prilagodite aktivnosti trenutnom zdravstvenom stanju. Liječenje nije univerzalno, prilagođeno je pacijentu, individualni pristup.
Dom zdravlja Doboj
