Većina institucija BiH sa sjedištem u Banjoj Luci nema svoje prostorije u najvećem gradu Srpske i plaća visoke kirije za objekte u kojima su smještene. Isto tako, kirije za smještaj svojih regionalnih kancelarija u Banjoj Luci plaćaju gotovo sve zajedničke institucije čije je centralno sjedište u Sarajevu ili nekom drugom gradu u BiH.
U svojim objektima u Banjoj Luci su Centralna banka BiH – Glavna banka Republike Srpske za čije potrebe je izgrađena nova velelepna zgrada u najužem centru Banje Luke, zatim Obavještajno-bezbjednosna agencija BiH koja je naslijedila prostor Obavještajno-bezbjednosne službe RS, Agencija za osiguranje depozita, te Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta (HEA) i Ombudsman za ljudska prava BiH koje su u svojim prostorijama u poslovnoj zgradi u blizini Merkatora u Banjoj Luci.
Pored ovih institucija, ni Uprava za indirektno oporezivanje BiH ne plaća kiriju, ali ni UIO nije u svojoj zgradi, već u objektu Vlade Republike Srpske, dok sve ostale plaćaju kirije.
Među njima su Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), Direkcija za civilno vazduhoplovstvo (BHDCA), Agencije za lijekove i medicinska sredstva, Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) i Komisija za koncesije BiH.
Najinteresantnija je situacija sa IDDEEA, jer je izgradnja zgrade te agencije trebala da bude okončana 2014. godine, ali se rokovi za završetak izgradnje stalno produžavaju, a njeni temelji zarastaju u korov. CAPITAL je o tome pisao u avgustu prošle godine.
UIO BiH godinama unazad pokušava riješiti pitanje smještaja u Banjoj Luci. Posljednji pokušaj im je propao krajem 2021. godine kada su zbog nedostatka novca morali odbiti ponudu firme „Grand Trade“ kontroverznog biznismena Mileta Radišića koji im je nudio prostor u ulici Vuka Karadžića po cijeni od 100 miliona maraka.
Konkurs je ponovo raspisan u decembru prošle godine i zatvara se sutra, a UIO je za kupovinu prostora obezbijedila 70 miliona KM. Sudeći po uslovima konkursa, UIO će uprkos oštrom protivljenju opozicije zgradu kupiti od pomenutog kontroverznog biznismena.
Pored UIO, kupovinu zgrade i useljenje u svoje prostorije u Banjoj Luci planira i SIPA, jer je Savjet ministara BiH ovoj policijskoj agenciji u junu prošle godine kroz Program višegodišnjih kapitalnih ulaganja za period 2023.-2024. odobrio 5,8 miliona KM za kupovinu zgrade za smještaj Regionalne kancelarije SIPA u najvećem gradu Srpske.
– Početna zakupnina iznosila je 21.303 KM mjesečno bez PDV-a, da bi se u više navrata smanjivala i danas iznosi 15.977 KM bez PDV-a, zbog čega se SIPA u nekoliko navrata obraćala Savjetu ministara sa zahtjevom za kupovinu objekta za trajni smještaj – navedeno je u obrazloženju odluke Savjeta ministara kojom se odobrava 5,8 miliona KM za kupovinu zgrade.
Prema saznanjima našeg portala, SIPA će najvjerovatnije kupiti upravo zgradu u kojoj je trenutno smještena Regionalna kancelarija koja je u vlasništvu građevinskog preduzeća „Krajina“ Borka Đurića.
Regulatorna agencija za komunikacije BiH smještena je u svojim prostorijama u sjedištu RAK u Sarajevu, kao i u regionalnim kancelarijama u Banjoj Luci i Mostaru, ali direktor RAK-a Draško Milinović kaže za CAPITAL da je Regionalna kancelarija Banja Luka postala mala i da će se ići u nabavku većeg prostora.
– RAK ima svoje prostorije u Banjoj Luci, ali povećan je broj zaposlenih, pa nam je potreban veći prostor – kaže Milinović.
Slavica Škoro iz Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta (HEA BiH) kratko je potvrdila za CAPITAL da je ova institucija od 2015. godine u svojim prostorijama.
– Mi imamo svoje prostorije na dva sprata u zgradi u kojoj se nalaze još neke institucije BiH – kratko je potvrdila Škoro.
Ombudsman za ljudska prava BiH Nevenko Vranješ potvrdio je za CAPITAL da je ova institucija u istoj zgradi u kojoj i HEA.
– Prostor u kojem se nalazimo je ranije kupljen, ako se ne varam 2015. godine. Prostor je neuslovan, ali je u vlasništvu Ombudsmana BiH i ne plaća se kiriju – kaže Vranješ.
Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH smještena je u objektu u neposrednoj blizini nekadašnjeg privrednog giganta „Incel“. Bivši direktor ove Agencije Aleksandar Zolak kratko je potvrdio za CAPITAL da se kirija u visini od oko 10.000 evra po ugovoru sklopljenom prije njegovog dolaska na mjesto direktora plaćala Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS.
Direkcija za civilno vazduhoplovstvo (BHDCA) od 2009. do 2019. godine plaćala je banjolučkoj firmi „Euromedic“ mjesečnu kiriju od nevjerovatnih 60.053 KM. Nakon isteka ugovora o zakupu, BHDCA je prešla u prostorije bivšeg „Krajinapremjera“, gdje plaća duplo manju kiriju.
Donedavni direktor ove institucije Čedomir Šušnjar koji je podnio ostavku kaže da je Savjet ministara BiH još 2009. godine donio zaključak i obavezao Ministarstvo finansija i trezora BiH da obezbijedi finansijska sredstva za smještaj ove institucije.
– Prijedlog odluke o odobravanju sredstava i načinu provođenja postupka kupovine poslovnog prostora u Banjoj Luci za potrebe BHDCA tek 27. jula 2020. godine je upućen Savjetu ministara na usvajanje. Od tada je nekoliko puta skidan sa dnevnog reda bez ikakvog Obrazloženja – kaže Šušnjar za CAPITAL.
On je dodao da mnogo veći problem od plaćanja kirije za BHDCA predstavlja nemogućnost zapošljavanja specijalizovanih stručnih kadrova.
– To je primjedba koju konstantno iznose i međunarodne vazduhoplovne organizacije (ICAO i EASA) koje vrše reviziju i procjenu sistemskog poslovanja BHDCA. To je, između ostalog, jedan od osnovnih razloga zbog kojih sam podnio ostavku i napustio BHDCA – kaže Šušnjar.
CAPITAL.ba
