SAD su sabotirale mirovne pregovore u Ženevi u septembru 1993. godine, a Bošnjaci su kroz provokacije prema Srbima pokušali izazvati međunarodnu intervenciju u njihovu korist.
Ovo su samo neki od navoda u nedavno deklasifikovanim tajnim dokumentima kanadskog UNPROFOR-a, kroz dnevne izvještaje o situaciji na terenu koje su slali Vladi Kanade.
Na nekoliko stotina stranica različitih izvještaja koje su Kanađani slali svojim vlastima vide se otvorene simpatije prema Srbima, kritičan odnos prema SAD i ulozi te zemlje u sabotiranju mira, kao i skeptičnosti prema mogućnosti da NATO snage preuzmu vođenje mirovne misije od UN nakon završetka rata.
Radi stavljanja stvari u kontekst, važno je napomenuti da su tih godina UN i NATO vodili živu debatu o sposobnosti UN kao organizacije da učestvuje u misijama očuvanja mira.
Dok su predstavnici UN vjerovali da UN treba da ostane glavni faktor u mirovnim misijama i kreiranju odnosa nakon završetka Hladnog rata, SAD su vjerovale da tu ulogu treba da preuzme NATO, i pokušavale su dokazati da snage UN u BiH nisu u stanju da obezbijede mir.
Proteklih godina smo kroz deklasifikovane dokumente CIA u više navrata predstavljali američku perspektivu.
U kanadskim dokumentima pak, u kojima je predstavljena UNPROFOR-ova strana priče, u mnogo navrata je naglašeno da su Amerikanci ohrabrivali Aliju Izetbegovića da ne prihvati ženevski plan i nastavi da traži više teritorije.
Na primjer, u dokumentu JBC-052 se navodi da je uoči ženevskih pregovora Izetbegović od Bila Klintona, američkog predsjednika, dobio uvjeravanja da će SAD stati na njihovu stranu ako pregovori propadnu.
U slučaju da međunarodna zajednica podrži Bošnjake Srbi i Hrvati će, kako je naglašeno, napustiti pregovore.
Na četvrtoj strani dokumenta RCCPJAQ-00011 je o istom događaju napisano da će bez međunarodne podrške Izetbegović u Ženevi omekšati svoje zahtjeve, a istaknuto je da su na terenu Bošnjaci glavni kršitelji prekida vatre, dok su Srbi uzdržani.
U dokumentima se na nekoliko mjesta spominje i da su Bošnjaci sarajevski tunel koristili isključivo u vojne svrhe, kao i za uspostavljanje veze između Sarajeva i Mostara.
Srbe su uglavnom predstavljali uzdržanim i odmjerenim, ali i da su povremeno pomagali Bošnjacima ili Hrvatima u njihovom međusobnom ratu koji su vodili u centralnoj Bosni, tako što su, na primjer, obezbjeđivali artiljerijsku podršku HVO-u, ili propuštali Armiju RBiH da mogu sjeverno od Mostara napasti Hrvate.
Jedino prema Željku Ražnjatoviću Arkanu nisu imali milosti, ocijenivši da je on ratni zločinac s predratnim vezama s kriminalnim miljeom i sumnjivim vezama s obavještajnom službom bivše Jugoslavije.
Riječi hvale imali su prema Draganu Vasiljkoviću, poznatijem kao Kapetan Dragan, kojeg su smatrali časnim oficirom i vojnikom koji se borio po pravilima službe.
Zanimljivo je i da se Kanađani u dokumentima osvrću i na "Septembar '93", pobunu pripadnika Vojske Republike Srpske kada su blokirali Banjaluku.
– Nakon što su sedam dana grad držali pod blokadom, oko hiljadu vojnika se vratilo u svoje kasarne. Lider bosanskih Srba Radovan Karadžić je prihvatio zahtjeve vojnika da ratni profiteri budu pohapšeni i da se poprave uslovi za vojnike i njihove porodice. Zahtjevi vojnika za smjenu samoproklamovane Karadžićeve vlade su odbačeni u zamjenu za dobijanje imuniteta – naglašeno je.
Inače, simpatije Kanađana prema Srbima bile su poznate i ranije, što se posebno odražavalo kroz stavove generala Lujza Mekenzija, kanadskog generala i jednog od komandanata UNPROFOR-a.
Da Amerikanci možda i nisu bili najiskreniji prema Izetbegoviću dok su ga ohrabrivali da nastavi rat, postalo je vidljivo iz tajnih dokumenata koje su Britanci deklasifikovali početkom 2020, o razgovorima koje je Klinton vodio s Džonom Mejžorom, tadašnjim britanskim premijerom. Britanci tvrde da je Klinton Mejžoru rekao da je želio da spriječi ukidanje embarga Bošnjacima.
nezavisne.com
