Je li nestašica lijekova neizbježan scenarij u BiH ili ga je moguće prevenirati? S kakvim izazovima u poslovanju se suočavaju veleprometnici lijekova? Kako prevazići trenutne izazove i šta nas očekuje?
Odgovore na ova i druga pitanja potražili smo u Udruženju veleprometnika lijekovima i medicinskim sredstvima BiH, kao poveznice u lancu snabdijevanja lijekovima između proizvođača i pacijenata. Sa 20 članica, ovo Udruženje odgovorno je za više od 80 posto uvoza i distribucije lijekova u našoj državi, piše Avaz.
– Nestašica lijekova je neizbježan scenarij koji se trenutno dešava i koji će u narednom periodu sigurno biti izazov za pacijente, zdravstveni sistem i sve sudionike u lancu snabdijevanja – objašnjava predsjednik UVLMS Faruk Hadžić.
S evropske konferencije distributera održane u novembru 2023 u Briselu objavljeno je da trenutno u EU evidentirana nestašica preko 15.000 zaštićenih naziva lijekova, dok se mnogi antibiotici već nalaze na listi nestašica u više od 20 zemalja EU. Kakva je situacija u BiH? „U 2023. godini, Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH evidentirala je 171 nestašicu, prijavljenu od 24 nosioca odobrenja. Međutim, prema informacijama s tržišta, broj nestašica je znatno veći. Ovaj trend ukazuje na potrebu za ažuriranje regulative i poboljšanje praćenja stanja na tržištu“ ističe Hadžić.
Da li je moguće prevenirati nestašice lijekova?
– Evropska agencija za lijekove (EMA) objavila je popis ključnih lijekova kao početnu smjernicu u osiguravanju dostupnosti lijekova. Većina zemalja EU već je uspostavila ili pokrenula programe robnih rezervi kao konkretan odgovor na izazove snabdijevanja lijekovima. Važnost robnih rezervi posebno je naglašena u vrijeme pandemije COVID-19, gdje smo imali više sreće nego mudrosti u očuvanju stabilnost zdravstvenog sistema, koji nužno zavisi od pravovremene dostupnosti lijekova. Imajući u vidu globalne izazove pitanje je dana kada će robne rezerve lijekova biti od životne važnosti za stanovnike BiH. Robne rezerve lijekova i medicinskih sredstava moraju biti prioritet na svim nivoima vlasti, kako bi se osigurala dostupnost lijekova – ističe Hadžić.
On naglašava da iako globalni lanac snabdijevanja nije podložan direktnom utjecaju, postoji mogućnost poboljšanja prioriteta isporuke lijekova u BiH: „Trenutnu percepciju tržišta lijekova u BiH karakterizira administrativna kompleksnost i nedovoljna atraktivnost s aspekta potrošnje i cijena.“
Avaz
