Rat u Ukrajini: Lukašenko: Neću dozvoliti rusko nuklearno naoružanje u Bjelorusiji

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko, koji je dozvolio Rusiji da koristi teritoriju njegove države za specijalnu vojnu operaciju na Ukrajinu, rekao je da neće dozvoliti raspoređivanje ruskog nuklearnog oružja.

– Ne planiram da razmještam nuklearno oružje, proizvodim nuklearno oružje ovdje, stvaram i koristim nuklearno oružje protiv bilo koga. Takvi navodi su izum Zapada – rekao je on.

20.35 – Konašenkov: Za dan uništena 54 ukrajinska vojna objekta

Avioni Vazdušno-kosmičkih snaga Rusije u protekla 24 časa uništili su 54 vojna objekta u Ukrajini, dok je ruska PVO oborila jednu ukrajinsku bespilotnu letjelicu, izjavio je danas portparol ruskog Ministarstva odbrane Igor Konašenkov.

– Taktičke, vojne i bespilotne letjelice pogodile su 54 vojna objekta Ukrajine. Među njima su tri komandna punkta, četiri višecijevna raketna sistema, četiri skladišta municije i 44 lokacije na kojima je bila koncentrisana vojna oprema – precizirao je Konašenkov, prenosi TAS S.

On je dodao da je jedna ukrajinska bespilotna letjelica pogođena u vazduhu u protekla 24 časa.

20.30 – Bajden prenio Siju šta očekuje Kinu ako podrži Rusiju

Američki predsjednik Džo Bajden izložio je danas u telefonskom razgovoru sa kineskim predsjednikom Si Ðinpingom "implikacije i posljedice" u slučaju da Peking pruži materijalnu podršku Rusiji i njenom napadu na Ukrajinu, saopštila je Bijela kuća.

– Predsjednik je naglasio svoju podršku diplomatskom rješenju krizi – navodi se u saopštenju i dodaje da su se Bajden i Si dogovorili da zadrže otvorene linije komunikacije, prenosi CNN.

Bijela kuća dodaje i da je Bajden ponovio da se američka politika prema Tajvanu nije promijenila i naglasio da se SAD protive jednostranim promjenama sadašnje status kvo situacije.

Prethodno su kineski mediji prenijeli da je Si Ðinping rekao Bajdenu da sukobi i konfrontacije poput događaja koji se odvijaju u Ukrajini nisu ni u čijem u interesu.

Si je rekao i da pitanje Tajvana treba pravilno da se rješava, kako bi se izbjeglo da ono ima negativan uticaj na kinesko-američke odnose, prenosi Rojters pozivajući se na kineske medije.

Razgovor dvojice lidera trajao je skoro dva sata.

19.39 – IOM: 6,5 miliona raseljenih i 3,2 miliona izbjeglih iz Ukrajine

Agencija Ujedinjenih nacija za migracije (IOM) saopštila je danas da je skoro 6,5 miliona ljudi raseljeno unutar Ukrajine, pored 3,2 miliona koji su već pobjegli od ratnih sukoba iz te zemlje.

Procjene Međunarodne organizacije za migracije sugerišu da se Ukrajina za samo tri nedjelje sukoba ubrzano kreće ka sličnom stepenu raseljavanja kakav je bio u ratu u Siriji, a zbog kojeg je protjerano oko 13 miliona ljudi iz svojih domova, prenosi AP.

Projekcije IOM takođe pokazuju da je preko 12 miliona ljudi zarobljeno u područjima koja su pogođena ratnim dejstvima ili se ne mogu napustiti povećanih bezbjednosnih rizika, uništavanja mostova i puteva, kao i nedostatka resursa ili informacija o tome gdje da se može dobiti smeštaj i osjetiti bezbjednost.

18.57 – UN: Nemamo mandat da istražimo ruske tvrdnje o laboratorijama

Ujedinjene nacije su saopštile da nisu bile svjesne postojanja bilo kakvog programa za razvijanje biološkog oružja u Ukrajini, a šef agencije UN za razoružanje Izumi Nakamicu rekao je danas da ovo svjetsko tijelo nema mandat, ni tehničke ili operativne kapacitete da istraže ruske tvrdnje.

Prije toga je stalni ruski predstavnik u UN Vasilij Nebenzja predstavio nove dokumente do kojih je došla Rusija, u kojima se, navodno, dokazuje da su postojale biološke laboratorije koje su radile sa smrtonosnim virusima, prenio je Rojters.

Američka ambasadorka u UN Linda Tomas-Grinfild danas je optužila ruskog kolegu Nebenzju za, kako je rekla, "tiradu bizarnih teorija zavjera" tokom prošle nedjelje.

– Ove nedjelje čujemo mnogo više o tome odakle to dolazi. To su priče koje zvuče kao da su mu proslijeđene na imejl iz nekog mračnog kutka interneta. Predsjednik Bajden ima riječ za ovakve govore: 'Malarki' (besmislica) – rekla je američka ambasadorka.

Ona je dodala da je takođe moguće da Rusija možda planira korišćenje upotrebe hemijskog ili biološkog oružja protiv ukrajinskog naroda.

18.24 – Putin i Makron razgovarali o situaciji u Ukrajini

Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je večeras telefonom sa predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom o situaciji u Ukrajini, saopštio je Kremlj.

– Na inicijativu francuske strane, održan je telefonski razgovor predsjednika Rusije i Francuske. Razmjena mišljenja o situaciji oko Ukrajine se nastavlja – navodi se u saopštenju, prenosi RIA Novosti.

Putin i Makron razgovarali su o pregovorima Moskve i Kijeva, dodaje se.

– Povodom zabrinutosti Emanuela Makrona, ruski predsjednik je naglasio da ruske oružane snage koje učestvuju u specijalnoj vojnoj operaciji čine sve što mogu da sačuvaju živote civila – saopštava Kremlj.

18.10 – Đun: Nijedna zemlja ne smije da koristi biološko oružje

Nijednoj zemlji ne bi trebalo pružiti šansu da izvodi istraživanja vezana za biološko oružje ni pod kojim izgovorom, izjavio je danas kineski ambasador u Ujedinjenim nacijama Džang Ðun, preneo je TAS S.

– Kina se snažno protivi razvoju, posjedovanju ili korišćenju biološkog ili hemijskog oružja bilo koje zemlje – naveo je Džang tokom sastanka Savjeta bezbjednosti UN oko ukrajinskog vojnog programa.

17.12 – Mediji: U vazdušnom napadu u Nikolajevu poginulo 45 ljudi

U ukrajinskom gradu Nikolajevu došlo je do vazdušnog napada u kojem je, navodi BBC, poginulo najmanje 45 ljudi.

Napad se dogodilo na ukrajinske vojne barake u južnom gradu Nikolajevu, a BBC se poziva na jedan izvještaj u kojem se ističe da je poginulo 45 ljudi.

Dopisnik BBC-ja iz Odese Endrju Harding rekao je da su prema izvještajima bar dva projektila pogodila barake u sjevernim predgrađima grada.

Spasioci su krenuli na mjesto tragedije.

Harding kaže da su barake korišćene kako bi se trenirali lokalni vojnici iz tog grada, koji su branili od ruskog napada iz pravca Crnog mora.

– Nikolajev je prošao kroz nekoliko nedjelja intenzivnog bombardovanja, nakon što su ruske trupe odbijene iz grada – naveo je Harding.

16.57 – Medinski: Moskva i Kijev su na pola puta po pitanju demilitarizacije Ukrajine

Moskva i Kijev su "negdje na pola puta" po pitanju demilitarizacije Ukrajine u okviru tekućeg pregovaračkog procesa, rekao je član ruske pregovaračke delegacije Vladimir Medinski.

Napredovanje pregovaračkih pozicija strana o takvim temama kao što su denacifikacija i demilitarizacija Ukrajine, prema Medinskom, može se ocjeniti na različite načine.

– Što se tiče demilitarizacije, mogu da kažem da je 50:50. U ovom dijelu mogu da kažem da smo negdje na pola puta – rekao je Medinski.

On je dodao da su neutralni status Ukrajine i njen neulazak u NATO teme oko kojih su Moskva i Kijev maksimalno približili svoje pregovaračke pozicije.

– Tema neutralnog statusa i neulaska Ukrajine u NATO je jedna od ključnih tačaka razgovora, to je tačka na kojoj su strane maksimalno približile svoje stavove – dodao je on.

16.50 – Stejt department: Sankcije Rusiji nisu planirane kao trajne

Američki Stejt department saopštio je danas da sankcije Rusiji zbog Ukrajine nisu planirane kao trajne, prenijela je RIA Novosti.

Američki Predstavnički dom usvojio je u četvrtak uveče zakon kojim se Rusiji ukidaju trgovinske povlastice, kao i Bjelorusiji, zbog napada na Ukrajinu, što će otvoriti put ka većim carinama na uvoz za dvije zemlje.

Kongresmeni su usvojili zakon sa 424 glasova za i osam protiv.

Kako se glasanje nastavilo, za ukidanje statusa "trajnih normalnih trgovinskih odnosa" (PNTR), glasalo je 320 kongresmena, pet je bilo protiv.

nezavisne.com