Iz evidencija bezbjednosnih službi vidljivo je da pojedincima iz BiH i regiona nisu nepoznata ukrajinska ratišta, a stručnjaci za "Glas" podvlače da ruski diplomata Sergej Lavrov nije slučajno ponovo otvorio ovu temu, te poručuju da je bolje spriječiti, nego liječiti.
U BiH je, zbog odlaska na strana ratišta, osuđeno oko 30 osoba i to mahom jer su bili na strani Islamske države i drugih formacija tokom sukoba u Siriji.
O dobrovoljcima na stranim ratištima određene informacije su navedene u izvještajima Ministarstva bezbjednosti.
Posljednja analiza tog tipa, koja je lani stigla u parlamentarnu proceduru na nivou BiH, odnosila se na stanje tokom 2018. i 2019. godine, a navedeno da se BiH suočava sa boravkom državljana u Siriji, Iraku i Ukrajini, te učešću u sukobima.
Sagovornici "Glasa" ističu da, imajući u vidu te podatke i izjavu Lavrova da neko plaćenike iz BiH, Albanije i sa Kosova regrutuje za rat u Ukrajini, jeste sada velika odgovornost na službama bezbjednosti na tim područjima.
Vojnopolitički analitičar iz Beograda Aleksandar Radić naglašava kako je jasno da Lavrov ima informacije, ali i da postoji želja da predupredi angažovanje stranih dobrovoljaca.
Podsjeća da je i 2014. bilo onih koji su se mahom borili na strani Dombasa, ali i da su zemlje Balkana izmijenile propise i zauzele stavove da pred zakonom odgovaraju oni koji su vrbovali i koji su bili strani ratnici, bez obzira gdje.
– Pretpostavlja se da Lavrova zanimaju oni koji bi potencijalno mogli da se pojave na strani Ukrajine. S obzirom na to da je obelodanjeno čak i da sekretar ruskog Saveta za nacionalnu bezbednost Nikolaj Patrušev stiže u Beograd, sve ukazuje da je stavljeno na znanje sa strane Moskve, kako se očekuje da balkanske zemlje zauzdaju one koji bi se mogli pojaviti na strani Ukrajine. Tako da je ovo trenutno samo preventivno delovanje, jer nema informacija ni od jedne od silnih službi u BiH i šire da je neko i priveden. Možemo pretpostaviti da Rusija ima saznanja o vrbovanju i da je ovo reakcija na vrbovanje. Bolje sprečiti nego lečiti. Nikome ne trebaju političke tenzije zbog učešća pojedinaca na jednoj ili drugoj strani – kaže Radić.
Dekan banjalučkog Fakulteta za bezbjednost i zaštitu i savjetnik predsjednice Srpske za bezbjednost Slobodan Župljanin, naglašava kako se očekuje da nadležni iz zemalja koje je "prozvao" Lavrov izvrše detaljne provjere i obavijeste javnost o rezultatima.
– Trebaju nam informacije da li su pojedinci iz BiH i sa Kosova, a koji su već bili u jedinicama ISIL-a ponovo regrutovali i otišli u Ukrajinu. Ako bi se to ispostavilo kao tačno, predstavljalo bi veliku opasnost i po BiH, jer psi rata ne biraju vrijeme, mjesto ni teritoriju, a pokazalo se da su bili spremni i da učestvuju u nekim terorističkim aktivnostima – kazao je Župljanin.
Svima je, dodaje, poznato da su pojedinci iz BiH bili na ukrajinskom ratištu prije nekoliko godina.
– Ako je neko bio jednom, velika vjerovatnoća je da će otići ponovo. Riječ je o ljudima koji to rade iz ideoloških razloga, ali i novčanih nagrada. Na domaćim službama je da izvrše detaljne provjere – istakao je Župljanin, koji je ponovio ranije stavove o tome da je kaznena politika u BiH za one koji odlaze na strana ratišta gotovo smiješna i da je do procesuiranja došlo tek nakon velikog pritiska javnosti.
Kazne
Nedavna analiza izrečenih kazni pokazala je da su povratnici sa ratišta prosječno dobili po dvije godine zatvora, iako je minimalna zaprijećena kazna tri godine.
Takva kaznena politika je, prema mišljenjima struke, za pojedince svojevrsna stimulacija.
nezavisne.com
