Ni katastrofalna godina za pčelarenje nije spriječila pčelare i uzgajivače medonosnog, ukranog i ljekovitog bilja da pokažu potrošačima šta su sve proizveli. Na sedamnaestom Sajmu meda „Zdravomed“ izloženo je na stotine proizvoda – od šumskog, planinskog i livadskog meda do matične mliječi, propolisa i čarobnih afrodizijaka za mušku populaciju starije dobi.
Supružnici Saša i Dragana Tomić pčelare u Mačkovcu kod Gradiške. Na sajmu su izložili mnoštvo proizvoda. Glavni aduti su im med, propolis, polen i matična mliječ, te pića na bazi meda.
– Proljeće je bilo nepovoljno, uz kasne mrazeve i kišu u vrijeme cvijetanja bagrema. Izvukao nas je šumski med, a dobro je medila i agacija. Moja porodica je petočlana i pčelarenje nam je jedina egzistencija. Iako je godina bila loša, uspjećemo. Glavni proizvod nam je matična mliječ – rekao je Tomić.
Sa Ozrena je i ove godine stigao pčelar Nebojša Andrić. Ubraja se u red najvećih pčelara u BiH.
– Imamo 300 pčelinjih društava. Proizvodimo maticu, imamo 500 oplodnjaka. To nam je najrentabilnija proizvodnja. Proizvodimo i rojeve, med, propolis, polen, matičnu mliječ… Pčelarim 42 godine i nisam zapamtio lošiju godinu. Ove godine je prinos bio ispod pet kilograma po društvu, tek za osnovne potrebe – rekao je Nebojša Andrić, pčelar iz Karanovca na Ozrenu..
Pčelarka Željka Kovačević ovim poslom se bavi već treću deceniju.Sasvim slučajno, dok je radeći na šalteru nekadašnje banke, zamišljeno gledala kroz prozor, iščekujući najavljeni otkaz, vidjela je roj pčela na drvetu, u centru grada. Ispostavilo se da je tim rojem, kojeg je skinuo njen otac, vrsni pčelar, počela i njena pčelarska odiseja.
– Izložila sam deset proizvoda. Moj adut je kvalitetan med. Imam pčelarski kamion i pčele vozim na razne paše. Sada su u Novom Selu, blizu Bardače, gdje je bila dobra paša barskog i livadskog bilja i agacije. Pčele su me spasile, toliko ih volim da ću pčelariti do kraja života – rekla je Kovačevićeva.
Goran Mirjanić, načelnik gradskog odjeljenja za poljoprivredu i ruralni razvoj i profesor pčelarstva na banjalučkom Poljoprivrednom fakultetu odao je priznanje pčelarima i izrazio nadu da će nakon niza loših godina uslijediti bolji period za pčelarenje.
– Ne pamtimo težu godinu. Prvo proljetni mrazevi, suše, pa kišni period. Ali pčelari su optimisti i vjerujemo da će naići bolji period. Pčelarenje je plemenita djelatnost, izvor zdravlja, pa zato pozivam sugrađane da nam se pridruže. Vjerujem i da će Ministarstvo poljoprivrede pozitivnim mjerama podržati i stimulisati pčelrstvo – rekao je profesor Mirjanić.
Redovan izlagač na „Zdravomedu“ već petu godinu za redom je travar Ervin Husić iz Bihaća. Njegov štand obiluje čajevima, pripravcima, kremama, ljekovitim kapima, ali i afrodizijacima.
– Kod mene je sve zdravo i prirodno, bez hemije i aditiva. Volim doći u Gradišku, imam ovdje dosta prijatelja, koji kupuju naše proizvode. Po prvi put sam donio dvije boce prirodnog afrodizijaka za starije muškarce. Vidjeće da djeluje, a da im je srce pri tom sigurno – kazao je Ervin.
Na ovogodišnjem „Zdravomedu“ svoje proizvode izložili su i uzgajivači aronije, a osim pčelara iz Gradiške učestvuju i njihove kolege iz banjalučke i dobojske regije. Sajam traje tri dana, do subote. Organizator manifestacije je Turistička organizacija Gradiška.
B. Grgić
