Iako se već godinama zagovara osnivanje slobodnih zona u pojedinim lokalnim zajednicama u Bosni i Hercegovini, posljednja je otvorena davne 2004. godine.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u državi su trenutno aktivne i registrovane četiri slobodne zone.
– To su Slobodna zona ‘Hercegovina’ u Mostaru, koja posluje od 27. februara 1996. godine, ‘Vogošća’ u Sarajevu, koja je osnovana 15. oktobra 1999. godine, ‘Visoko’ u istoimenoj lokalnoj zajednici, koja radi od 19. avgusta 1997, te HOLC u Lukavcu, koja je posljednja počela s radom 15. aprila 2004. godine – stoji u podacima Uprave za indirektno oporezivanje.
Dodali su da posljednjih godina, kao što se vidi iz prednjih podataka, nije bilo registrovanih novih slobodnih zona u Bosni i Hercegovini.
– Osim navedenih slobodnih zona, kod UIO nije prijavljen rad nijedne nove slobodne zone u Bosni i Hercegovini radi uspostavljanja carinskog nadzora nad istom i postupanja u skladu sa carinskim i drugim primjenjivim propisima iz oblasti indirektnog oporezivanja – istakli su iz UIO BiH.
Prema priloženim podacima, vidimo da u Republici Srpskoj još nije osnovana nijedna slobodna zona. Ipak, prošle godine je usvojen Zakon o slobodnim zonama Republike Srpske, te su mnoge lokalne zajednice zainteresovane za njihovo osnivanje i privlačenje što većeg broja investitora. Među njima su gradovi Trebinje, Gradiška, Bijeljina, Doboj, Istočno Sarajevo te opštine Srebrenica, Šamac, Bratunac i druge, koji su pokrenuli prve korake u osnivanju istih.
Gradonačelnik Gradiške Zoran Adžić kazao je da su u proceduri osnivanja slobodne ekonomske zone, te su izabrali konsultante koji će ih voditi u osnivanju.
– Oni će i prikupljati dokumentaciju, program i rad te voditi i prvu godinu funkcionisanja te zone. Na početku smo osnivanja i naše opredjeljenje je da iskoristimo geostratešku poziciju Gradiške i poziciju novog mosta, graničnog prelaza i carinskog terminala. Imamo i gradsko građevinsko zemljište koje je u neposrednoj blizini granice. Ovo je veoma značajno, jer samo, kada vidimo kako funkcioniše Privredna zona ‘Nova Topola’ i da imamo investitore iz Italije, Njemačke, Slovenije, Austrije, ali i domaće privredne subjekte, smatramo da će ekonomska zona opravdati svoje osnivanje. Sigurno je da je Gradiška, koja se nalazi u neposrednoj blizini granice sa Evropskom unijom, idealan prostor za buduće investitore – naglasio je Adžić.
Gradonačelnik Doboja Boris Jerinić naveo je da su na prethodnoj sjednici gradskog parlamenta usvojili plan parcelacije slobodne zone.
– U poodmakloj smo fazi i ubrzo ćemo je moći ponuditi investitoru. Već imamo neke razgovore sa ‘Mercedesom’, koji bi mogao praviti prodajni servis za kamionski i autobuski program. Imamo već neke ponude, ali smo čekali određene akte koje smo morali da usvojimo u Skupštini grada. Mi imamo 1.300 dunuma na tom području, to je ogromna površina i sve zavisi od investitora i djelatnosti koje će obavljati – rekao je Jerinić.
Ono što je sigurno, kako kaže Jerinić, jeste da Doboj može ponuditi dovoljne površine zemljišta i svu ostalu infrastrukturu.
– Kada bude u funkciji, slobodna zona moći će da zaposli više od 4.000 radnika – zaključio je Jerinić.
nezavisne.com
