Ukupna potrošnja kiseonik u zdravstvenim ustanovama Srpske iznosila je 616 tona za 2018. godinu, 684 tone za 2019. godinu i 1.842 tone za 2020. godinu. Povećana potrošnja kiseonika koji se koristi u terapiji pacijenata oboljelih od COVID-19 se nastavila i u 2021. godini.
Ovo je danas, na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS, rekao ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Alen Šeranić. On je dodao da je novi talas pandemije koji je počeo početkom marta prouzrokovao porast broja zaraženih pacijenata, kao i pacijenata sa težom kliničkom slikom, što je dovelo do drastičnog povećanja potrošnje medicinskog kiseonika.
„Zdravstvene ustanove nemaju spremnike za kiseonik u sopstvenom vlasništvu, već im dobavljači kiseonika ustupaju iste na korišćenje. Bolnica u Doboju nema ni centralni razvod kiseonika, već se kiseonik isporučuje dva puta dnevno“, kazao je Šeranić.
Dosadašnji dobavljači kiseonika sa kojim zdravstvene ustanove sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite u Republici Srpskoj imaju potpisane ugovore o nabavci kiseonika su „TGT“, „Gilje gas“, „Kras“, „Istrabenz plin“, dok domovi zdravlja osim navedenih ugovorenih strana imaju ugovore i sa „Meserom“ iz Mostara, Sarajeva i Kraljeva i „Vamiksom Pobjeda“.
„Zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj ne raspolažu sa bocama za kiseonik i spremnicima u sopstevnom vlaništvu, izuzev UKC RS, Bolnica Bijeljina, Bolnica Trebinje i Zavod imaju manju količinu vlastitih boca za kiseonik, ali nedovoljnu za dnevne potrebe ustanova“, istakao je Šeranić.
Od posljednje komunikacije iz 2014. godine i neusvajanja „Esencijalne liste lijekova BiH“ kojom bi medicinski kiseonik bio vidljiv institucijama u entitetima kao lijek, dodaje Šeranić, počinju problemi.
Poslanik PDP-a Jelena Trivić je navela da se u informaciji koju je pripremilo Ministrstvo zdravlja RS navodi termin „adekvatni kiseonik“. Ona pita šta je adekvatni kiseonik.
„Postoji medicinski, a ne adekvatan kiseonik. Da li donošenjem ovog zakona donosite pravilo da se u zdravstvenim ustanovama koristi medicinski kiseonik? Ne. Uporno ovu temu predstavljate kao pravno-političku borba između nivoa BiH i RS, između Ministarstva zdravlja RS i Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH“, kazala je Trivić.
Suština problema je, dodaje ona, na ljudskom i medicinskom aspektu, a predloženo zakonsko rješenje taj problem ne rješava. Ovo je, smatra ona, šarada kojom se prikrivaju suštinski problemi.
„Svima je jasno ko je osnovao Agenciju za lijekove BiH – Nikola Špirić, Mustafa Mujezinović i Milorad Dodik. Agencija je sporazumno osnovana. Sad kobajagi vraćate nadležnosti koje je SNSD prenio prije nekoliko godina“, kazala je Trivić.
