Plenković: Ponovno stvoriti povjerenje između Hrvata i Bošnjaka u FBiH
Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u petak u Salzburgu da je potrebno ponovno stvoriti povjerenje između Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH jer bez toga će biti teško funkcionisanje zemlje koja u oktobru bira parlament po starom zakonu pošto se o novom stranke nisu uspjele dogovoriti.
– Za Hrvatsku je posebno važno pitanje Hrvata u BiH i velika je šteta da nije postignut politički dogovor o izmjeni izbornog zakona uoči izbora 2. Oktobra – rekao je Plenković na radnoj večeri skupa "Global Europe Seminar, nesigurna budućnost?! Transformativna snaga kriza".
Višemjesečni pokušaji hrvatskih i bošnjačkih stranaka da se dogovore o izbornoj reformi nisu uspjeli uprkos posredovanju administracije SAD-a i EU-a.
Izborima po starom zakonu "ponovno će institucije biti izabrane na način da jedan konstitutivni narod neće imati legitimne predstavnike", rekao je hrvatski premijer, prenosi Hina.
– Stoga ćemo pokušati ponovno stvoriti povjerenje između Bošnjaka i Hrvata u Federaciji jer bez toga će funkcionisanje zemlje biti teško – naglasio je.
Centralna izborna komisija raspisala je ranije ove sedmice opšte izbore za 2. oktobar, uprkos tome što nije izmijenjen izborni zakon kako bi se prestalo s preglasavanjem konstitutivnih naroda i osigurao izbor legitimnih političkih predstavnika.
Osvrnuvši se u govoru na rat u Ukrajini, Plenković je naglasio da je Rusija uvelike podcijenila tu zemlju u njezinom otporu te kako Ukrajini treba pomoći na raznim poljima te podržati njene ambicije da dobije poseban status u EU-u.
– Rusija je uvelike podcijenila Ukrajinu, hrabrost ljudi, heroizam vojnika i odlučnost da se odupru – rekao je Plenković.
Potrebno je "poduprijeti ambiciju Ukrajine da dobije poseban status u EU-u, ali moramo poduprijeti i evropske ambicije drugih zemalja", rekao je.
U govoru je naglasio da su kriza s pandemijom kovida i rat u Ukrajini stavili "sve druge postojeće krize u drugi plan".
– Ova kriza na trenutak je učinila da zaboravimo druge prijetnje što ne bismo trebali – rekao je i nabrojao nuklearnu prijetnju Sjeverne Koreje, pregovore s Iranom, tenzije u Južnokineskom moru, odnose SAD-a i Kine, potom klimatske promjene i ilegalnu migraciju.
– Nažalost ništa od toga nije nestalo – naglasio je.
Poručio je kako stanje na zapadnom Balkanu treba pomno pratiti.
– Ne smijemo dopustiti da ta pitanja ostanu u sjeni jer i ona traže akciju – kazao je Plenković.
Istaknuvši da je svaka kriza ujedno i šansa, pohvalio je EU u odgovoru na kovid, kao signal evropske solidarnosti, koji je pokazao "svrhu i misiju Unije".
Plenković je ocijenio da je prerano reći hoće li se uspjeti na isti način solidarno riješiti i energetska kriza, ali je izrazio nadu da će se to dogoditi.
Podsjetio je na stratešku odluku o postupnom prestanku zavisnosti o ruskim energentima, uz uzimanje u obzir posebnih okolnosti svake zemlje, uz tranzicijski period kada bi trebalo stvoriti alternativne pravce i mreže, naglasivši pritom važnost LNG terminala na ostrvu Krku.
nezavisne.com



