– Cijene sojine sačme i kukuruza, koje čine osnovu hrane za piliće, dosegle su istorijske maksimume, zbog čega ne samo da su cijene pilećeg mesa drastično porasle, već će vjerovatno dovesti i do smanjenja obima proizvodnje.
Kako su za "Nezavisne novine" naveli peradari i živinari, problem kod ove branše je što je učešće hrane u cijeni pileta više od 70 odsto, a cijene sojine sačme i kukuruza su porasle više od 50 odsto u posljednjih nekoliko mjeseci.
Kako je ranije naveo Ahmet Egrlić, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, peradarski sektor, jedan od najrazvijenijih podsektora poljoprivredno-prehrambene industrije, suočava se sa velikim izazovima kod nabavke sirovine te da u posljednjih 10 godina cijena sojine sačme nikad nije bila viša nego danas, što utiče i na samu proizvodnju pilećeg mesa.
Predrag Miličić, predsjednik Zajednice živinara RS i direktor preduzeća "Agreks" iz Donjeg Žabara, kazao je da su cijene sojine sačme u zadnjih mjesec dana dosegle istorijski maksimum te je cijena jedne tone sojine sačme u luci Kopar u Sloveniji dostigla 640 evra.
– Kada su u pitanju cijene kukuruza kao osnovne spreme koja se koristi u spremanju stočne hrane, one su u kontinuiranom rastu. U posljednjih nekoliko mjeseci, od zatvaranja mađarskih i srbijanskih granica, nakon izbijanja sukoba u Ukrajini, kukuruz je poskupio više od 55 odsto – rekao je Miličić.
Dodao je da zajedno kukuruz i sojina sačma u spremanju hrane za piliće učestvuju oko 80 odsto, zbog čega su cijene stočne grane drastično porasle.
– Jedna od važnih sirovina u spremanju hrane – monokalcijum fosfat je poskupio više od 400 odsto. Ne postoji nijedan input u spremanju gotove stočne hrane kojem cijena nije skočila bar 20 odsto – naveo je Miličić, ističući da je otežavajući faktor što je u sektoru peradarstva došlo do pomjeranja krajnjih cijena.
– Na primjer, u proizvodnji konzumnih jaja to nije moglo da prati rast cijena inputa, te to može imati za posljedicu smanjivanje kapaciteta u proizvodnji. Svjedoci smo i najskuplje proljećne sjetve – rekao je Miličić, dodajući da bi ovo moglo dovesti do krize hrane.
– Kada je u pitanju pileće meso, tu je situacija nešto drugačija. Bilježimo izrazito visoke cijene pilećeg mesa u maloprodaji, što znači da je tražište bolje odreagovalo, došlo je do povećanja cijena te je sačuvana proizvodnja – kazao je Miličić, ističući da ipak ne mogu garantovati očuvanje postojećih kapaciteta proizvodnje.
Edin Jabandžić, predsjednik Koordinacionog odbora peradara/živinara BiH i izvršni direktor kompanije "Madi" iz Tešnja, kazao je za "Nezavisne novine" da cijene sojine sačme i kukuruza nikad nisu bile više te da se ne očekuje skorašnja stabilizacija na berzama.
– Problem peradarstva, odnosno živinarstva u odnosu na druge branše je to što je učešće hrane u cijeni pileta više od 70 odsto. Ako pričamo o govedarstvu ili svinjogojstvu, to su grane u kojima imate alternative u hrani, ali to u živinarstvu nemate jer ste direktno vezani za koncentrat – naveo je Jabandžić, dodajući da su cijene ostalih komponenti imale rast do 300 odsto, ali da su procentualno sa manjim udjelom. Dodao je da se u konačnici ova situacija odražava na konačnu cijenu proizvoda.
– Poskupljenje piletine je zaista veliko, poremetilo je navike ljudi jer je piletina vremenom postala osnovna životna namirnica – rekao je Jabandžić, dodajući da nije optimista te da ne vjeruje da će se u skorijoj budućnosti cijene smiriti.
Naveo je da se cijene piletine kreću od 6,50 KM, koliko košta kilogram pilećih bataka i cijelog pileta, do pilećeg bijelog mesa – i do 14 KM.
– Neću reći da nema određenih zloupotreba, ali mi imamo zakonski regulisane marže. Ja pozivam inspekcijske organe da rade svoj posao i reaguju – zaključio je Jabandžić.
nezavisne.com
