Jannah Theme License is not validated, Go to the theme options page to validate the license, You need a single license for each domain name.
DRUŠTVO

Osnažene žene koje su preživjele najgore strahote

 Žene žrtve silovanja i seksulanog nasilja tokom proteklog rata, nisu same i imaju se kome obratiti, pokazao je projekat "Sigurni zajedno" kojeg provodi osam nevladinih organizacija koje vode sigurne kuće i vjerske zajednice u BiH.

Kroz projekat "Sigurni zajedno" uspostavljeno je  netradicionalno partnerstvo na lokalnom nivou između sigurnih kuća i vjerskih zajednica u BiH radi unapređenja prava i pružanja pomoći osobama koje su preživjele seksualno nasilje u ratu na području BiH.

Žene koje su preživjele najgore strahote, uglavnom su prepuštene same sebi da se bore sa svojim traumama i brojnim problemima. 

Drago mi je čuti da postoje ovakvi projekti. Niko ko taj užas nije prošao ne zna niti može da zamisli kako to izgleda. To ne može ni da se prepriča – kazala je jedna od žrtava koja učestvuje u projektu. 

Nekima je traume osvježio rat u Ukrajini.

Nešto se uradilo, ali, Boga mi, još nas čudno gledaju, kada trebaš neku pomoć, to svoje pravo ostvariti traže papire, pitaju, ispituju, gledaju kako izgledamo, a ne vide našu dušu, ne vide da noćima ne spavam,  razmišljanjima šta će biti sutra. A ovaj rat u Ukrajini, ma sve me to vratilo, slike, žene djeca da im dragi bog pomogne i dobri ljudi – ispričala je još jedna žrtva.

Kako su kazali iz Udruženja "Vive žene" iz Tuzle, iskustva kroz projekat su pokazala da su korisnice zadovoljne te da se osjećaju sigurnije i zaštićenije te da bi partnerstvo sigurnih kuća i vjerskih zajednica trebalo predstaviti i promovirati  u Centrima za socijalni rad, domovima zdravlja, naročito centrima za mentalno zdravlje, ali i drugim organizacijama koje se bave podrškom osjetljivim kategorijama.

Pomoć  i podrška od strane istih bila bi poželjna i značajno doprinosila u kontekstu podrške ostvarivanja različitih prava žrtava rata i žrtava nasilja,  borbi protiv stigmatiziranja žrtava, ali i u svrhu informiranja žrtava o uslugama koje mogu zajednički pružiti vjerske zajednice i Sigurna kuća – smatra  Selma Tufekčić, socijalna radnica iz Udruženja.

Od oktobra prošle godine pa do danas, ova organizacije je pružila podršku za 58 žena kroz 16 grupnih terapijskih grupa kao i 31 intervenciju u vidu pravnog i socijalnog savjetovanja.

Osim Tuzle, projekat se sprovodi i u Bijeljini gdje je, preko Fondacije "Lara" , ženama žrtvama pružen 61 tretman.

Krajnji cilj bi nam bio da sve žene žrtve ratnog silovanja na teritoriji BIH imaju ista prava i da ih ostvare, kao i da senzibiliziramo društvenu zajednicu, kako bi se smanjla stimatizacija žrtava. Ono što je njima potrebno je podrška, a ne osuda javnosti – kazala je Ljilja Lukić, projektna koordinatorica Fondacije.

Projekat je unaprijedio sistem pružanja podrške žrtvama i to kroz razmjenu iskustva, zajedničko djelovanje i druge aktivnosti koje trebaju poboljšati uslove života žrtava, smatraju vjerski službenici

Lično smatram da je početak saradnje Fondacije "Lara" sa Eparhijom zvorničko-tuzlanskom dobar korak kojim će se u predstojećem periodu i direktno unaprediti položaj osoba žrtava seksualnog nasilja  i žrtava silovanja u ratu – rekao je otac Srđan Radmanović iz Bijeljine.

Žene žrtve silovanja i seksualnog nasilja pomoć su potražile i u Modriči i to preko UG "Budućnost".

Iz ovog udruženja kažu da su do sada pružili pomoć za 60 žrtava, odnosno,  38 usluga psihološke podrške za 34 žrtve i 33 usluga pravne podrške za 26 žrtava. 

Ada Vidović, koordinatorica Sigurne kuće U.G."Budućnost", podsjetila je na činjenicu da žrtve seksualnog nasilja u ratu svoja prava u ostvarivanju statusa i naknada ostvaruju u zavisnosti od mjesta u kojem žive te da imaju brojne probleme kada pokušaju dobiti obeštećenje.

Napredak u ostvarivanju njihovih prava postoji, ali i znatne razlike između entitetskih zakona i njihove primjene, što predstavlja prepreku žrtvama. Ovi nedostaci se primjećuju i u poteškoćama i problemima sa kojima se žrtve susreću kada potražuju i naplaćuju odštetu od osuđenih počinitelja ili od države u sudskom postupku – kazala je Vidović.

Ona dodaje da, uprkos tome što se čini da žrtve imaju niz opcija da osiguraju obeštećenje, u praksi su suočene sa sistemskim poteškoćama i preprekama koje ih ostavljaju bez adekvatne ili pak nikakve odštete zbog čega su često potpuno demoralisane.

nezavisne.com

Slični tekstovi

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button