Osnažene žene koje su preživjele najgore strahote
Žene žrtve silovanja i seksulanog nasilja tokom proteklog rata, nisu same i imaju se kome obratiti, pokazao je projekat "Sigurni zajedno" kojeg provodi osam nevladinih organizacija koje vode sigurne kuće i vjerske zajednice u BiH.
Kroz projekat "Sigurni zajedno" uspostavljeno je netradicionalno partnerstvo na lokalnom nivou između sigurnih kuća i vjerskih zajednica u BiH radi unapređenja prava i pružanja pomoći osobama koje su preživjele seksualno nasilje u ratu na području BiH.
Žene koje su preživjele najgore strahote, uglavnom su prepuštene same sebi da se bore sa svojim traumama i brojnim problemima.
– Drago mi je čuti da postoje ovakvi projekti. Niko ko taj užas nije prošao ne zna niti može da zamisli kako to izgleda. To ne može ni da se prepriča – kazala je jedna od žrtava koja učestvuje u projektu.
Nekima je traume osvježio rat u Ukrajini.
– Nešto se uradilo, ali, Boga mi, još nas čudno gledaju, kada trebaš neku pomoć, to svoje pravo ostvariti traže papire, pitaju, ispituju, gledaju kako izgledamo, a ne vide našu dušu, ne vide da noćima ne spavam, razmišljanjima šta će biti sutra. A ovaj rat u Ukrajini, ma sve me to vratilo, slike, žene djeca da im dragi bog pomogne i dobri ljudi – ispričala je još jedna žrtva.
Kako su kazali iz Udruženja "Vive žene" iz Tuzle, iskustva kroz projekat su pokazala da su korisnice zadovoljne te da se osjećaju sigurnije i zaštićenije te da bi partnerstvo sigurnih kuća i vjerskih zajednica trebalo predstaviti i promovirati u Centrima za socijalni rad, domovima zdravlja, naročito centrima za mentalno zdravlje, ali i drugim organizacijama koje se bave podrškom osjetljivim kategorijama.
– Pomoć i podrška od strane istih bila bi poželjna i značajno doprinosila u kontekstu podrške ostvarivanja različitih prava žrtava rata i žrtava nasilja, borbi protiv stigmatiziranja žrtava, ali i u svrhu informiranja žrtava o uslugama koje mogu zajednički pružiti vjerske zajednice i Sigurna kuća – smatra Selma Tufekčić, socijalna radnica iz Udruženja.
Od oktobra prošle godine pa do danas, ova organizacije je pružila podršku za 58 žena kroz 16 grupnih terapijskih grupa kao i 31 intervenciju u vidu pravnog i socijalnog savjetovanja.
Osim Tuzle, projekat se sprovodi i u Bijeljini gdje je, preko Fondacije "Lara" , ženama žrtvama pružen 61 tretman.
– Krajnji cilj bi nam bio da sve žene žrtve ratnog silovanja na teritoriji BIH imaju ista prava i da ih ostvare, kao i da senzibiliziramo društvenu zajednicu, kako bi se smanjla stimatizacija žrtava. Ono što je njima potrebno je podrška, a ne osuda javnosti – kazala je Ljilja Lukić, projektna koordinatorica Fondacije.
Projekat je unaprijedio sistem pružanja podrške žrtvama i to kroz razmjenu iskustva, zajedničko djelovanje i druge aktivnosti koje trebaju poboljšati uslove života žrtava, smatraju vjerski službenici
– Lično smatram da je početak saradnje Fondacije "Lara" sa Eparhijom zvorničko-tuzlanskom dobar korak kojim će se u predstojećem periodu i direktno unaprediti položaj osoba žrtava seksualnog nasilja i žrtava silovanja u ratu – rekao je otac Srđan Radmanović iz Bijeljine.
Žene žrtve silovanja i seksualnog nasilja pomoć su potražile i u Modriči i to preko UG "Budućnost".
Iz ovog udruženja kažu da su do sada pružili pomoć za 60 žrtava, odnosno, 38 usluga psihološke podrške za 34 žrtve i 33 usluga pravne podrške za 26 žrtava.
Ada Vidović, koordinatorica Sigurne kuće U.G."Budućnost", podsjetila je na činjenicu da žrtve seksualnog nasilja u ratu svoja prava u ostvarivanju statusa i naknada ostvaruju u zavisnosti od mjesta u kojem žive te da imaju brojne probleme kada pokušaju dobiti obeštećenje.
– Napredak u ostvarivanju njihovih prava postoji, ali i znatne razlike između entitetskih zakona i njihove primjene, što predstavlja prepreku žrtvama. Ovi nedostaci se primjećuju i u poteškoćama i problemima sa kojima se žrtve susreću kada potražuju i naplaćuju odštetu od osuđenih počinitelja ili od države u sudskom postupku – kazala je Vidović.
Ona dodaje da, uprkos tome što se čini da žrtve imaju niz opcija da osiguraju obeštećenje, u praksi su suočene sa sistemskim poteškoćama i preprekama koje ih ostavljaju bez adekvatne ili pak nikakve odštete zbog čega su često potpuno demoralisane.
nezavisne.com



