– U Republici Srpskoj broj građana koji sami sebi uplaćuju dobrovoljno penzijsko osiguranje je skoro pa zanemariv iako se povećava, te prema podacima Fonda za penzijsko-invalidsko osiguranje RS, trenutno je prijavljeno 1.025 takvih osiguranika, a na kraju septembra prošle godine bilo ih je 878.

U Fondu PIO RS kažu da dobrovoljno osiguranje kao vid osiguranja, inače, nije česta pojava, budući da je dominantan obavezni vid osiguranja, kako kod nas u RS, tako i u ostalim penzijskim sistemima država u bližem ili daljem okruženju.

“Što se tiče iznosa uplate, najčešće je to onaj najniži koji je određen Zakonom o doprinosima. Najmanja uplata za dobrovoljno osiguranje je određena zakonom i u ovoj godini iznosi 150,74 KM. Trenutno najvišu mjesečnu uplatu vrši dobrovoljni osiguranik s područja Filijale Istočno Sarajevo, odnosno iz Foče, koji mjesečno uplaćuje 370 KM. Gornja granica doprinosa koju osiguranik može uplatiti nije određena”, kažu u Fondu PIO.

Oni su rekli da je od početka ove godine do kraja septembra 1.227 osiguranika izvršilo uplatu doprinosa od 1.219.148 KM, što je za 135.990 KM više u odnosu na isti period 2018. godine, kada su 1.123 osiguranika izvršila uplatu doprinosa u iznosu od  1.083.158 KM.

Kako su u Fondu PIO RS rekli ,najviše dobrovoljnih osiguranika je iz Banjaluke –  njih 183, zatim iz Bijeljine 74, iz Doboja 67, Prnjavora 60, Prijedora 59 te Gradiške 43.

Rade Rakulj, predsjednik Udruženja penzionera RS, kaže da se uglavnom radi o građanima, odnosno zaposlenim ljudima koji uplaćuju dodatno penzijsko osiguranje kako bi imali veće penzije.

“Ne znam da ima ljudi koji ne rade pa sebi uplaćuju kako bi imali nekakvu penziju kasnije, uglavnom su to ljudi koji rade i koji imaju dobre pare, pa sebi mogu dodatno uplaćivati sredstva. Oni će na svoju ostvarenu penziju tokom radnog vijeka imati još veću penziju jer sami sebi dodatno uplaćuju. Logično je da su to ljudi koji rade na boljim mjestima”, rekao je Rakulj.

Dodaje da je trenutno oko hiljadu ljudi koji sebi uplaćuju penziono osiguranje te da ne vjeruje da bi se to moglo dalje povećavati, jer u trenutnim uslovima života niko nema dodatnih para, osim malog broja ljudi.

Goran Radivojac, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, rekao je da je broj građana koji uplaćuju sami sebi osiguranje skoro pa zanemariv, jer smo mi zajednica koja nema tradiciju dobrovoljnog penzionog osiguranja s jedne strane, a sa druge strane smo siromašno društvo.

“Ljudi se nekako bore za trenutnu egzistenciju, nisu oni neodgovorni pa da ne razmišljaju o budućnosti. Kada raspoređujemo i preraspoređujemo svoj dohodak desi se tako da živimo za trenutak, a da o budućnosti baš puno i ne razmišljamo, zato što nam je u ovom trenutku budućnost daleka i svi smo već prihvatili da nam je ona svakako neizvjesna”, rekao je Radivojac.On kaže da će taj broj doborovoljnih osiguranika rasti, ali da uopšte nema mnogo ljudi koji su zainteresovani, nego nema ni onih koji imaju materijalne mogućnosti kako bi odvajali dio novca za to.

“Nemamo praksu i naviku takvog oblika štednje, naša navika je da odemo u banku i oročimo sredstva.  Dobrovoljno penziono osiguranje je i poželjno i racionalno, te takve uplate u RS imaju izuzetno povoljan poreski tretman”, rekao je Radivojac.

On smatra da je populacija koja uplaćuje dobrovoljno penzijsko osiguranje šarolika, te da ima onih koji rade i uplaćuju za dodatno veću penziju, ali da ima i onih koji ne rade pa sami sebi ili im neko drugi uplaćuje osiguranje, kako bi imali penziju.