Inspektorat Republike Srpske, kao ovlaštena institucija, zbog zakonskih nedostataka ne nadzire i ne kontroliše sprečavanje pranja novca i finasiranja terorističkih aktivnosti, otkriva CAPITAL.

Prema Zakonu o sprečavanju pranja novca i finasiranja terorističkih aktivnosti BiH koji je stupio na snagu početkom marta ove godine, nadzor nad dijelom pravnih subjekata obuhvaćenih ovim zakonom ima Republička uprava za inspekcijske poslove Republike Srpske (Inspektorat RS).

Međutim, da bi Inspektorat RS mogao da obavlja taj posao i sprovodi Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti BiH neophodno je izvršiti izmjene Zakona o republičkoj upravi i Zakona o inspekcijama RS.

Zakonske izmjene su potrebne da bi se formirao novi inspekcijski sektor, odnosno uvođenje nove inspekcije u Inspektoratu RS, a taj posao još nije ni započeo, što praktično znači da Zakon o sprečavanju pranja novca BiH u ovom trenutku predstavlja mrtvo slovo na papiru za sve pravne subjekte koje bi trebao da kontroliše Inspektorat RS.

Sprovođenje zakona koči i Savjet ministara BiH koji na prijedlog Ministarstva bezbjednosti BiH mora da donese brojne podzakonske akte i precizno definiše obavljanje nadzora i praćenje usklađenosti obveznika sa odredbama ovog zakona.

Ovo je za CAPITAL potvrđeno i u Inspektoratu RS iz koga podsjećaju da je Zakon o sprečavanju pranja novca i finasiranja terorističkih aktivnosti stupio na snagu početkom marta ove godine, ali i da je definisao prelazni rok od šest mjeseci za obveznike da usklade svoje poslovanje, organizaciju, opšte i interne akte sa njim.

„Kako bi primjena ovog zakona u praksi uopšte bila moguća, neophodno je da Savjet ministara BiH donese brojna podzakonska akta koja su predviđena ovim zakonom, a koja trebaju definisati sva bitna pitanja i okolnosti kojih se u svom poslovanju trebaju pridržavati obveznici ovog zakona“, navodi se u odgovoru Inspektorata RS na pitanja CAPITAL-a.

Ko sve kontroliše primjenu zakona?

Prema zakonu o sprečavanju pranja novca, obveznici ovog zakona nad kojima nadzor vrši Inspektorat RS su privredna društva za reviziju, knjigovodstveni i računovodstveni biroi, kao i poreski savjetnici. Pored njih, trebao bi da kontroliše i pravna lica i preduzetnike koji nisu banka i/ili nisu predmet nadzora od organa nadležnih za finansijski sektor, a koje provode određene vrste usluga taksativno navedene u zakonu, kao i pravna lica registrovana za trgovinu plovilima, vozilima i letjelicama, ali i pošte, ako obavljaju usluge platnog prometa.

Institucije zadužene za nadzor nad primjenom ovog zakona su i Agencija za bankarstvo i Agencija za osiguranje RS, Poreska uprava, Republička uprava za igre na sreću, kao i Komisija za hartije od vrijednosti. Ove institucije vrše nadzor nad radom banaka, mikrokreditnih organizacija, mjenjačnica, društava za osiguranje, kladionica i kazina i drugih pravnih lica.

Iz ove institucije preciziraju i da u svom dosadašnjem radu i u skladu sa nadležnostima, nisu vršili kontrolu finansijskog poslovanja privrednih subjekata u smislu kontrole i praćenja njihovih transakcija ili procjene rizika od pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.

„U skladu sa navedenim, postojeće inspekcije Inspektorata (kao što su prosvjetna, saobraćajna, šumarska, veterinarska, vodna i druge inspekcije) na osnovu nadležnosti definisanih Zakonom o inspekcijama RS, , te prirodom oblasti koje su im date u nadzor (prosvjeta, šumarstvo i lovstvo, poljoprivreda, urbanizam i građenje i drugo) u ovom trenutku nemaju zakonsku mogućnost za postupanje po navedenom zakonu“, kažu iz Inspektorata RS.

Oni potvrđuju da je za potrebe provođenja Zakona o sprečavanju pranja novca i finasiranja terorističkih aktivnosti, pored donošenja podzakonskih akata, neophodno izvršiti izmjene Zakona o republičkoj upravi, jer važeći zakon ne prepoznaje provođenje inspekcijskog nadzora nad sprečavanjem pranja novca i finasiranja terorističkih aktivnosti kao nadležnost Inspektorata RS.

„Takođe, potrebno je izvršiti i izmjene Zakona o inspekcijama RS i definisati nadležnost inspekcijskih organa u novoj oblasti nadzora, koja trenutno nije obuhvaćena Zakonom o inspekcijama i koja se po prvi put stavlja u nadležnost ovog organa. Potrebno je izvršiti i korekcije određenih podzakonskih akata i obezbijediti dodatne kadrovske, materijalne i finansijske uslove za formiranje inspekcijskog sektora koji bi vršio nadzor u novoj oblasti“, navodi se u odgovoru iz Inspektorata RS, čime se praktično potvrđuje da je za sprovođenje Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti neophodno formirati novu inspekciju.

Kome se žaliti?!

Pored toga, dodatnu zabunu unosi to što zakon kaže da Savjet ministara BiH donosi pravilnika, odluka i uputstava u roku od tri mjeseca od stupanja zakona na snagu, a taj tok je prošao početkom ovog mjeseca, dok za donošenje podzakonskih akata nije uopšte preciziran zakonski rok u kojem moraju biti doneseni.

Poseban problem u vezi sa sprovođenjem Zakona o sprečavanju pranja novca, na koji upozoravaju i iz Inspektorata RS, jeste pravo žalbe.

„Inspekcijski nadzor je vrsta upravnog nadzora koji predviđa mogućnost žalbe na rješenje inspektora, pa se postavlja pitanje koji organ kada je riječ o primjeni ovog zakona ima svojstvo drugostepenog organa koji će odlučivati o žalbama. Potrebno je da se preciznije definišu brojna tehnička i procesna pitanja, kako bi se dalje razmatralo sprovođenja ovog zakona iz ugla naših nadležnosti“, ocjenjuju iz Inspektorata RS.

CAPITAL.ba