Krajem prošle sedmice, lideri DNS-a i NPS-a, Nenad Nešić i Darko Banjac, potpisali su sporazum o zajedničkom političkom djelovanju te dvije stranke. Pomenuti događaj pokrenuo je u javnosti pitanje da li politička scena Republike Srpske trenutno ima previše političkih stranaka i da li bi i lideri drugih partija trebalo da krenu sličnim putem.

Iako nije došlo do formalnog stapanja DNS i NPS u jednu političku partiju, dogovoreno je formiranje zajedničkog poslaničkog kluba u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kao i zajednički nastup na predstojećim opštim izborima 2026. godine.

- Politička scena se mora ukrupnjavati, djelovaćemo jedinstveno i to su odlučili organi ove dvije stranke. Na opštim izborima izlazimo zajedno i do tad imamo vremena da napravimo rezultat - rekao je tom prilikom Darko Banjac.

Iako su lideri DNS i NPS na zajedničkoj konferenciji za medije pokušavali da demantuju tvrdnje da je do njihovog ponovnog zbližavanja došlo prvenstveno zbog toga što su njihove stranke na proteklim lokalnim izborima prošle kao “bosi po trnju”, te da uz takve tandencije teško da mogu samostalno preći cenzus na opštim izborima za dvije godine, malo ko im je u ovdašnjoj javnosti povjerovao da su samo zbog potrebe “ukrupnjavanja političke scene” dogovorili zajedničko djelovanje.

Sa druge strane, ideja o potrebi spajanja više političkih subjekata, posebno malih stranaka koje imaju skoro identične političke programe, nije nova. U parlamentu Republike Srpske, koji broji 83 narodna poslanika, status parlamentarnih stranaka ima čak 11 političkih partija. Nakon praktičnog ujedinjenja DNS i NPS, postavlja se pitanje da li bi i neke druge stranke mogle da krenu sličnim putem, posebno nakon “usitnjavanja” DEMOS-a, za kojeg niko sa sigurnošću više ne može da tvrdi koliko zaista ima “svojih” poslanika u Narodnoj skupštini. Istovremeno, postoje i određena razmišljanja da bi i opozicionari, možda, trebalo da počnu razmišljati u smjeru formiranja zajedničkih lista za sljedeće izbore, ako ne i o spajanju pojedinih manjih opozicionih stranaka i pokreta.

Lider Liste “Za pravdu i red”, Nebojša Vukanović, osvrćući se na nedavno zbližavanje DNS i NPS, za Gerilu kaže da su upravo oni koji su svojevremeno prvo pocijepali nekadašnji DNS Marka Pavića na DEMOS, a kasnije i na NPS, sada ujedinjuju te dvije stranke.

- To je način na koji funkcioniše politička scena u Republici Srpskoj. Postoji jedan centar moći koji sve to kreira i koji nam pravi igrokaze. To su stranke bez bilo kakve ideologije i programa. Dajte im samo malo funkcija, da kradu i kupuju glasove, a onda zapošljavaju partijsku vojsku i na osnovu toga osvajaju mandate. To je najbolji pokazatelj kako Milorad Dodik i bivša Služba državne bezbjednosti sa Banjice kreira politički sistem Republike Srpske u koji se mi, kao Lista "Za pravdu i red", apsolutno ne uklapamo - kaže Vukanović za naš portal.

Na pitanje postoji li mogućnost da opozicione stranke na opšte izbore izađu s jedinstvenom listom, te da li može da zamisli mogućnost spajanja njegove Liste “Za pravdu i red” s nekom drugom opozicionom partijom, na primjer Narodnim frontom Jelene Trivić, Vukanović odgovara da su za tako nešto male šanse.

- Pa, velike su dvije godine do izbora. Međutim, moje mišljenje je da kada bi opozicija išla s jednom listom imala bi dosta manje mandata nego kada ide ovako, odvojeno. Cenzus je, kao što znate, tri odsto i ne znam da bi eventualne zajedničke liste u konačnici dale dobar rezultat, a pitanje je i kako sve to složiti? Veliki bi tu uvijek pojeli male. Treba reći i za prošle izbore da smo u opoziciji imali dogovore koji se nisu poštovali. Mi smo opoziciji dali sve i vidjeli ste na primjeru Trebinja kako opozicija može da funkcioniše skladno ako se vi, kao lider opozicije, ponašate korektno. Međutim, na prošlim izborima u Hercegovini je odrađena kampanja u kojoj su bile sve opozicione stranke mimo Liste “Za pravdu i red” i da su gledali na svaki način da budemo marginalizovani - smatra Vukanović.

Tvrdi da mnogi u opoziciji, kako kaže, ne gledaju blagonaklono na Listu “Za pravdu i red”.

- To je zbog naših stavova koji su kristalno čisti, kao i zbog ukazivanja na određene pojave, prije svega zbog odnosa sa Srbijom. Tu je ključna razlika između nas i ostalih opozicionih stranaka, koje smatraju da treba na neki način slušati instrukcije koje dolaze iz Srbije i podržavati Vučića. To je ključna stvar oko koje se mi ne bi mogli ujediniti. Mi smo jasni da treba imati korektne odnose sa Srbijom, ali i imati svoje stavove i ni na koji način ne biti zavistan od Aleksandra Vučića i SNS - poručuje Vukanović.

Politički analitičar iz Beograda Cvijetin Milivojević ističe da, ako uzmemo kao reper Srbiju i BiH, jasno je da cijelo vrijeme, od početka višestranačja na ovim prostorima koje traje 34 godine, umjesto ukrupnjavanja postoji isključivo trend usitnjavanja i razbijanja stranaka, posebno onih koje pripadaju opoziciji.

- Vrlo su rijetki primjeri ukrupnjavanja, a mnogo je razloga zbog čega je to tako. Prije svega, riječ je o političkoj sujeti. Kad jednom postaneš predsjednik nečega, makar to bila i partijica koja nema nikakav uticaj, teško se odričeš toga. Ukrupnjavanje znači da jedan od dva predsjednika više neće biti predsjednik, već možda samo potpredsjednik i to je najčešći razlog, isto kao što je i kod drobljenja političkih stranaka najčešći razlog isto tako lideska sujeta. Ovdje u Srbiji, na primjer, iz Demokratske stranke nastalo je bar desetak stranaka i po pravilu, kad god je neko gubio izbore u stranci, on je odlazio i pravio neku novu političku opciju. To je nešto što je “lijep” običaj u Srbiji i Republici Srpskoj - kaže Milivojević za Gerilu.

Naravno da, prema njegovim riječima, treba pozdraviti svaki pokušaj ukrupnjavanja političkih snaga.

- To onda znači da tamo gdje je census minimalan, a uprkos tome i dalje ga stranaka malo prelazi, to predstavlja najjednostavnije rješenje. Posebno ako se radi o srodnim političkim igračima, kojima je srodan politički status i čiji se programi skoro podudaraju - zaključuje Milivojević.

Podsjećamo, među parlamentarnim strankama u Narodnoj skupštini Republike Srpske, imamo dvije nastale iz DNS-a (DEMOS i NSP), te po jednu koje su nastale cijepanjem iz SDS-a (Ujedinjena Srpska), SP-a (SPS) i PDP-a (Narodni front). Inače, vladajuću koaliciju, koju dominantno vodi SNSD, čine još i SP, SPS, DNS, DEMOS i NPS, dok se sa druge strane nalaze SDS, PDP, Lista “Za pravdu i red”, Narodni front i Pokret za državu.

gerila.info