Kada postanem odbornik, prioritet mi je da  predstavljam sve građane opštine Srbac u skupštini Opštine i branim njihove interese sve u službi stvaranja bolje sredine. Najveću odgovornost nosim prema mladima, jer sam i sam mlad čovjek, a zasigurno ću najveću podršku imati upravo od njih.

Naći ćemo način da kroz projekte i grantove dovučemo što više sredstava i da ih uložimo u Srbac, da bi svim građanima omogućili lagodniji život, a i više sadržaja, rekao je za portal MojSrbac.info Aleksandar Babić, kandidat SNSD-a za odbornika u Skupštini opštine Srbac, predvodnik mlade plejade političara u ovom gradu.

Kako danas žive mladi u Srpcu? Imaju li šansu da se dokažu na profesionalnom polju da osnuju porodicu?

Možemo reći da se život mladih u Srpcu ne razlikuje drastično od života mladih u susjednim opštinama, pa ako hoćete i od regiona. Generalno, položaj mladog čovjeka u savremenom društvu nije ni malo jednostavan. Ako pogledamo i najrazvijenije evropske i svjetske ekonomije upravo najveći problemi, ako pričamo o temama ekonomskog pololažaja i zapošljavanja, prisutni su kod mlade populacije. Naravno, ne u tolikom procentu kao kod nas, što je i razumljivo.

Što se tiče zasnivanja porodice, moje mišljenje je da mlad čovjek ima apsolutno sve mogućnosti da se na taj način ostvari. Mislim da su mladi ljudi po tom pitanju možda i previše oprezni, jer čekajući da im se sve kockice poslože, relativno kasno zasnivaju porodicu. Ako pogledamo unazad, sasvim sigurno našim roditeljima nije bilo ništa lakše, pa su mnogo ranije kretali u samostalni život.

Kako spriječiti odlazak ljudi, prvenstveno mladih iz Srpca?

Hajde da to pitanje formulišemo drugačije, kako privoliti mlade ljude da se vrate? Ne mislim da je problem u tome što mladi ljudi odlaze, ako pričamo o odlascima koji imaju za cilj da stepen formalnog obrazovanja mladog čovjeka podignu na jedan viši nivo. Dakle, suočeni smo sa situacijom gdje mladi ljudi iz potrebe za profesionalnim usavršavanjem odlaze iz Srpca.

Poznato nam je da se sa završetkom srednjoškolskog obrazovanja u Srpcu prestaje mogućnost daljeg školovanja. Zato kažem da se trebamo fokusirati na to da mlade ljude, koji su stekli akademsko obrazovanje i nose bogato iskustvo iz većih sredina, privolimo da se vrate u Srbac i svojim znanjem pomognu razvoju našeg grada.

Drugo, moramo razmišljati i o mladima koji će radom u realnom sektoru i proizvodnoj industriji, imati priliku da u Srpcu ostvare svoj radni vijek. Mislim da smo na dobrom putu da stvorimo takvu klimu.

Šta nedostaje Srpcu da postane respektabilna sredina za rad, život, formiranje porodice, usavršavanje u profesinalnoj oblasti?

Ja svakako mislim da Srbac i jeste prava sredina u kojoj čovjek može i treba da zasnuje porodicu. Ono što je neophodno, na čemu ću u budućem periodu kao odbornik insistirati, a što je i vizija sadašnje opštinske uprave, jeste sveobuhvatniji pristup u rješavanju realnih problema omladine, a to svakako jeste stambeno pitanje, prvo radno iskustvo i podrška privatnoj preduzetničkoj inicijativi.

Moramo biti svjesni da je Srbac opština sa limitiranim budžetskim sredstvima, ali bez obzira na to, postoji način da se kroz programe javno-privatnog partnestva, predpristupne fondove EU, kao i povoljne linije kredita iznađu modaliteti koji će položaj mladih podići na još viši nivo.

Mladi ljudi su ti koji se usavršavaju u oblasti komunikacija, informacionih i drugih tehnologija. I predsjednica Cvijanović nedavno je boraveći u Srpcu rekla da su ovoj opštini prijeko potrebne komunikacije. Šta treba uraditi na tom polju?

Informacija je najvrijedniji resurs u 21. vijeku i trebamo da idemo u pravcu da tražimo i nudimo informacije. Jasno da je IT danas najbrže rastuća industrijska grana i siguran posao budućnosti. Sigurno da bi edukacije i seminari iz ovih oblasti donijele sigurniju budućnost svakom građaninu.

Evo konkretno, jasno nam je svima kakav boljitak nosi uvođenje novih IKT tehnologija. Legitimno je zapitati se zašto mi ne bismo bili prvi u regionu sa implementacijom tih tehnologija. Podigli bismo konkurentnost domaće privrede, a sa druge strane imali bismo mnogo za ponuditi investitorima.

Mogu li mlade generacije, pogotovo eksperti iz oblasti IT tehnologije, ljudi koji poznaju strane jezike da privuku donatorska sredstva Srpcu?

Mislim da bi bolje i dugoročnije rješenje bilo zasnivanje IT firmi na području opštine. Kao osoba koja se bavi programiranjem i koristi razne IT tehnologije, smatram da razvoj takvih biznisa nosi nova radna mjesta, a samim tim se i porezi slivaju u opštinsku kasu. Imali bismo mnogostruku dobit zasnivanjem IT biznisa na području Opštine Srbac.

Koji su po vama prioriteti u Srpcu u naredne četiri godine?

Kada postanem odbornik, prioritet mi je da  predstavljam sve građane opštine Srbac u skupštini Opštine i branim njihove interese sve u službi stvaranja bolje sredine. Najveću odgovornost nosim prema mladima, jer sam i sam mlad čovjek, a zasigurno ću najveću podršku imati upravo od njih.

Naći ćemo način da kroz projekte i grantove dovučemo što više sredstava i da ih uložimo u Srbac, da bi svim građanima omogućili lagodniji život, a i više sadržaja.

Ukoliko dobijem povjerenje građana, veliki dio svojih odborničkih aktivnosti posvetiću borbi za unaprijeđenje kvaliteta života na selu, pružanju podrške poljoprivrednicima, ljudima bez čijeg težačkoga rada i žrtve bi i životi svih nas bili manje kvalitetni.

Da li ste zadovoljni obrazovanjem u Srpcu, odnosno izborom zanimanja, koja se u drugim, susjednim opštinama i gradovima prilagodavaju potrebama tržišta rada i raspoložive privrede?

Srbačka gimnazija je oduvijek važila za jednu instituciju znanja. Iznjedrila je odlične kadrove, pa danas mozemo da se pohvalimo sjajnim ministrima, menadžerima, sudijama, advokatima, narodnim poslanicima.

S obzirom na potrebe tržista svakako bi bilo dobro da se određene zanatske škole prilagode potrebama opštine i regiona. Iskreno mislim da i pored dobrih akademskih građana, mozemo sigurno da ponudimo i kvalifikovane i vrijedne zanatlije.

Jedina žal možda jeste što Srbac nema Poljoprivrednu školu, a znamo kakvim poljoprivrednim potencijalom raspolaže i da je to sigurno najmasovnije zanimanje na srbačkoj opštini.

Sport i kultura u Srpcu. Da li su na zadovoljavajućem nivou, kako ih unaprijediti?

Sport i kultura, u današnjem svijetu su biznis, a nekad su bili oruđe za razvijanje duha i tijela. Mladi u Srpcu imaju mogućnost da se izgrade kroz sport, da se oprobaju u nekim sportovima koje je moguće trenirati u našoj opštini, a to su  fudbal, rukomet, tenis, karate i drugi sportovi.

Mislim da mala opština kakva je Srbac i treba da zadrži to u tim kapacitetima da omogući mladima i budućim naraštajima da imaju pravilan fizički i umni razvoj. Jako je bitno da imamo takav pristup sportu u smislu usmjeravanja mladih u zdrave životne navike. Svakako uvijek su potrebna ulaganja, pa u planu su određena infrastrukturna ulaganja u FK Sloga Srbac.

Što se tiče kulture u planu je izgradnja galerije. Moram pohvaliti rad Centra za kulturu i sport kao i mnogobrojne aktivnosti javne biblioteke i napore koje ulaže u realizaciju događaja.

Centar za kulturu posjeduje vrijedan fundus slika, tako da ćemo u budućnosti imati mjesto gdje ćemo moći da gledamo djela Milića od Mačve i drugih poznatih umjetnika.

Može li Srbac postati prepoznatljiva opština u RS i BiH po svojim turističkim potencijalima smanjenoj nezaposlenosti, novim atraktivnim pogonima, komunikacijama sa ostalim sredinama?

Svakako da može. Opština na ušću Vrbasa u Savu ispod planine Motajice, sa značajnim poljoprivrednim zemljištem gdje se naročito ističe Lijevče polje, plodno je tlo za sve vrste ulaganja. Naravno, ne smijem zaboraviti naglasiti ni blizinu graničnog prelaza, što ima veliki značaj za izvozno orijentisane kompanije.

Jasan je turistički potencijal, od lovnog i ribolovačkog do seoskog turizma. Srbac je zasigurno jedan pravi dijamant, potrebno je da nastavimo naš rad da bi ga mapirali kao jednu od najpoželjnijih destinacija za život i rad u Republici Srpskoj.

Ima li dovoljno pozitivne energije kod  mladih Srpčana da se načini značajniji iskorak ka boljem životu?

Iako su moderne tehnologije uveliko izmjenile navike mladih ljudi i njihov pristup, i dalje vjerujem da će ubrzo sve više ljudi shvatiti značaj aktivizma i društvenog rada i odgovornosti. Evo već sada imam potrebu da pohvalim mladu grupu aktivista MSD-a kao i drugih neformalnih grupa mladih koji zajedno sa mnom dijele iste ideje za boljitak Srpca.

Divno je vidjeti kada ti mladi ljudi sami dolaze sa idejama za unaprijeđenje naše sredine. Nastavićemo da radimo i da jačamo aktivizam, a rezultati će sigurno biti prepoznati i od ostalih. Djela, ne riječi.

Boško GRGIĆ