Savladati minimum znanja iz maternjeg jezika nije pošlo za rukom brojnim srednjoškolcima i osnovcima, pa su ocjenu „zadovoljava“ mnogi pokušali „zaraditi“ u avgustu. Ukoliko izostavimo matematiku, glavnog krivca za odlazak na popravni, podaci pokazuju da je srpski jezik postao „strani jezik“ đacima širom Srpske.
I osnovci i srednjoškolci su na popravne ispite upućivani u najvećem broju slučajeva zbog matematike, a zanimljivo je da je drugi predmet koji zadaje najviše glavobolje srednjoškolcima u nekoliko regija u Srpskoj, ali i banjolučkim osnovcima, srpski jezik i književnost.
– Prema podacima koje smo dobili iz Republičko pedagoškog zavoda, 763 osnovca u Republici Srpskoj upućeno je na popravni ispit, te ukupno 1.527 učenika srednjih škola – kazali su za naš portal iz Ministarstva prosvjete i kulture.
Dok su se u avgustu u dobojskoj i sarajevsko-romanijskoj regiji srednjoškolci borili sa stručnim predmetima i stranim jezicima, njihovi vršnjaci u svim ostalim regijama u Srpskoj učili su maternji jezik.
– U regijama Birač, Banja Luka, Hercegovina, Semberija i Prijedor na popravni je upućeno 1.125 srednjoškolaca. Dva predmeta iz kojih je najviše učenika iz ovih regija upućeno na popravni su matematika i srpski jezik – rekli su iz Ministarstva.
Njihovi mlađi drugari, u osnovnim školama uz matematiku, u avgustu vježbaju i fiziku, hemiju, te dodatno uče njemački i engleski jezik. Podaci Ministarstva pokazuju da je banjolučka regija jedina u Srpskoj u kojoj je srpski jezik zadavao najviše problema osnovcima i srednjoškolcima.
– U ovoj regiji (Banja Luka, Čelinac, Kotor Varoš, Kneževo) popravni ispit organizovan je u sedam škola, a na ispit je upućeno 113 učenika. Dva predmeta iz kojih je najviše osnovaca upućeno na popravni su matematika i srpski jezik – pokazuju podaci Ministarstva.
Profesor srpskog jezika i književnosti na Filološkom fakultetu u Banjoj Luci Duško Pevulja rekao je za mojabanjaluka.info da đaci nisu krivi kada ne zadovolje minimum znanja iz maternjeg jezika. Prema njegovim riječima, velika većina nastavnika u srednjim i osnovnim školama nije zainteresovana da poboljša rad, te da nastavi obrazovanje i nakon fakulteta.
– Prosvjetni poziv maternjeg jezika nije poziv nego ljubav. Ne treba kriviti djecu. Najčešće nastavnici nisu dovoljno kompetentni i nisu posvećeni svom poslu na pravi način. Najlakše je oboriti đaka. I to što učenici nisu zainteresovani za srpski jezik takođe nešto govori. Onaj ko nije uspio da ih zainteresuje nije za posao u prosvjeti – kazao je Pevulja.
Pevulja tvrdi da nastavnici u najvećem broju slučajeva ne žele da se potrude i da se nakon završenog fakuklteta dodatno edukuju, što pokazuje i posljednje obrazovanje na kojoj su banjolučki nastavnici blistali odsustvom.
– U rukovodstvu sam Društva nastavnika srpskog jezika i književnosti Republike Srpske. Jednom godišnje imamo seminar za edukaciju nastavnika srpskog jezika i književnosti. Ove godine taj seminar je bio u Bijeljini. Sa banjolučke regije slovom i brojem nije bio nijedan nastavnik. Nijedan. Prema tome ne mislim da su djeca krivci. Očigledno nastavnici ne žele da se potrude da budu bolji – dodaje Pevulja ističući da dio nastavnika kvalitetno radi svoj posao, ali da je to manjina.
Naglasio je da su se naši nastavnici i profesori sami zapustili, te da je nivo njihovog znanja na prilično niskom nivou.
– Kod Srba u 19. vijeku nastavnici su podlijegali nekim kontrolama i nadzoru. Sada se završi studij i 40 godina predajete i niko vas ne pita ni kako radite, ni šta, niko ne provjerava sposobnost i znanje nastavnika. Ne shvataju da završetkom nisu stekli nikakvo posebno znanje, već da edukacija počinje tek nakon studija. Naravno, kao i u svakom poslu ima oko deset odsto kvalitetnih radnika – rekao je Pevulja.
Dodao je da za ovaj problem dio odgovornosti snose svi – od Ministarstva, Republičkog pedagoškog zavoda, a kako kaže, na kraju krajeva i Grad Banja Luka koji bi mogao da pokrene akcije kvalitetnih edukacija.
T. Bubnjević
