Skupština Istočne Ilidže usvojila je juče odluku o neradnoj nedjelji. Ovu inicijativu jednoglasno su podržali i vlast i opozicija, pa će zaposleni u trgovinama umjesto skraćeno ubuduće biti potpuno slobodni.
Odluku kojom je nedjelja definisana kao neradni dan juče su usvojili i odbornici Skupštine opštine Kotor Varoš, a odnosiće se na pravna lica i preduzetnike koji obavljaju trgovinsku, zanatsku i uslužnu djelatnost na području opštine.
Inicijativa o uvođenju neradne nedjelje aktuelizovala se ovih dana, brojni kandidati u predizbornoj kampanji bave se ovom temom, a i Vlada FBiH podržala je Zakon koji se nalazi u Parlamentarnoj proceduri.
– Odlična vijest, razum je pobijedio ako su sve stranke u Istočnoj Ilidži podržale tu inicijativu, nadamo se da će i druge opštine slijediti takav primjer – poručio je predsjednik Sindikata trgovine, turizma, ugostiteljstva i uslužnih djelatnosti RS Goran Savanović.
Kada se u decembru 2019. godine Višegrad odlučio uvesti neradnu nedjelju, nije bila ni izborna godina, ni predizborna kampanja. Ovaj grad uz Mrkonjić Grad bili su pioniri koji su uveli neradne nedjelje.
– Imamo opština koje su prekinule rad nedjeljom, veliki broj opština je skratio radno vrijeme, i imamo više od 50 odsto opština koje su donijele odluke o skraćivanju radnog vremena, a nadamo se da će ih u potpunosti ukinuti – kaže Savanović.
Savanović smatra da bi pitanje trebalo riješiti na republičkom nivou, ali da se zakonsko rješenje ne nalazi u skupštinskoj proceduri. To bi, smatra, spriječilo šarenilo među lokalnim zajednicama, ali i da se ovo pitanje zloupotrebljava u predizbornoj kampanji.
– To je inicijativa Sindikata, ona je u toku, ona je trajna, dok god se ne usvoji. U ovom periodu se koriste sve moguće stvari da se dobiju glasovi birača, da se ta ideja iskoristi kao ideja nekih novih stranaka – rekao je sagovornik CAPITAL-a.
Iz Sindikata trgovine RS dodaju da su ranije slične odluke donijele susjedna Crna Gora i Hrvatska, da radnje ne rade nedjeljom ni tokom turističke sezone, i da sve i dalje funkcioniše. Kažu nema pokazatelja koji govore da su lokalne zajednice koje su uvele neradnu nedjelju pretrpjele gubitke.
– Poslodavci nisu pokazali ničim da su pretrpjeli gubitke, niti je iko ostao bez posla. Dio kompanija je saglasan da se ne radi nedjeljom zbog nedostatka radnje snage. A što se tiče dolaska Lidla sve će se to svesti na isto, neće tu biti velike dobrobiti za radnike – nije optimističan Savanović.
Ne postoji dan koji može da zamijeni nedjelju
Slične poruke stižu i iz Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH. Zakon kojim se rješava ovo pitanje u parlamentarnoj je proceduri, a Vlada Federacije BiH prošle sedmice podržala je ovo rješenje.
– Zakon je već u parlamentarnoj proceduri i ovo je još jedan korak u nizu zakonskih procedura neophodnih da bi on dobio konačnu podršku u parlamentu FBIH koju i očekujemo – rekla je za CAPITAL predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH Mersiha Beširović.
Prvi veliki grad u FBiH koji se odlučio na ovaj potez uz mnogo protivljenja bio je Mostar.
– Lokalni nivo vlasti već odavno pokazuje hrabrost i odlučnost koju nažalost ne vidimo na nivou entiteta. Iako ovaj nivo vlasti do sada nije učestvovao u radničkim pitanjima i nije bio otvoren za razgovor o pitanjima iz oblasti rada, za nas u STBIH upravo ovaj nivo vlasti je postao partner onda kada podršku nismo dobili na nivou Vlade FBIH i Parlamenta – poručila je naša sagovornica.
Iz Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti pojašnjavaju da su radili anketu koja je pokazala da 98 odsto zaposlenih podržava uvođenje neradne nedjelje, prije svega zbog povećanja kvaliteta života.
– Ne postoji dan koji može zamijeniti nedjelju, prvenstveno zato što je nedjelja neradna za javni sektor, ali i škole tako da se porodice koje imaju predškolsku i školsku djecu jedino i mogu okupiti nedjeljom – kazala je Beširović.
Da li dolazak Lidla ima veze sa uvođenjem neradne nedjelje?
Danijel Hadžović iz Liberalnog foruma kritikovao je ovaj potez Vlade FBiH, ali i lokalnih zajednica, smatra da se na ovaj način, u već dovoljno umrtvljenoj ekonomiji uvodi 50 neradnih dana.
– Umjesto da se uvede da se rad vikendom dodatno plaća, a većina radnika u trgovini je kazala da rad nedjeljom ne bi bio problem kada bi bio dodatno i adekvatno plaćen, veliki trgovački lanci koji se ionako suočavaju s problemom radne snage odjednom podržavaju zabranu rada nedjeljom čime se smanjuje pritisak da povećaju nadnice. Indikativno je i to što se žuri sa usvajanjem ovog zakona u trenucima kada na naše tržište treba da uđe veliki svjetski trgovački lanac koji je već najavio da je spreman dodatno plaćati rad nedjeljom – kazao je Hadžović.
Hadžović vjeruje da velike kompanije ne bi podržale ovu inicijativu da se ne suočavaju sa manjkom radne snage.
– Ukidanje potrebe za tom radnom snagom 50 dana u godini, pri čemu će i konkurenciji zabraniti da radi, smanjuje taj pritisak na njih, jer bi morali povećati plate svojim radnicima kako bi ih i dalje zadržali na poslu. Ako iskreno misle da rad nedjeljom treba zabraniti, ko tim trgovačkim lancima zabranjuje da već sad samoincijativno ukinu radnu nedjelju? Zašto žele uvesti zabranu svima? – pita sagovornik CAPITAL-a.
Hadžović navodi i da bi ovo rješenje moglo proći u Parlamentu FBiH jer će prema njegovoj procjeni većina političkih partija podržati ovo rješenje.
capital.ba
