Visokotehnološka farma mlijeka među prvima je u BiH koja pretvara biogas iz životinjskih fekalija i silaže u električnu energiju, jer ima za cilj da postane samostalna u vrijeme kada visoke cijene energije predstavljaju rizik za poljoprivredni sektor koji zavisi od subvencija, piše britanska agencija Reuters.
Projekat na farmi Spreča, na sjeveru balkanske zemlje bogate ugljem, u skladu je sa naporima vlasti da postepeno prebaci proizvodnju energije na obnovljive izvore.
Farma je u stanju da proizvede više struje za sat vremena nego što prosječno domaćinstvo potroši za mjesec dana. Proizvodnja energije počela je u septembru, radi na 50%-60% kapaciteta zbog regulatornih zahtjeva, ali će moći proizvoditi 600 kilovata po satu, kada bude u potpunosti operativna.
Dolazi u vrijeme kada su cijene đubriva, hrane i energije skočile nakon ruske invazije na Ukrajinu, navodi Reuters.
– Ideja da se mješavina kravljeg i kokošijeg izmeta, kukuruzne silaže i drugog organskog otpada koji se nalazi na farmi pretvori u biogas rodila se prije skoro deceniju – rekao je direktor farme Said Karić.
To je prvi takav projekat u Federaciji BiH, kažu Karić i vođa projekta Mirsad Tursunović.
– Predviđeno je da se okrune postojeći procesi na farmi – rekao je Karić na farmi u vlasništvu sarajevske mliječne industrije Milkos, koja se prostire na 800 hektara vlastite i zakupljene zemlje i ima kapacitet za 2.000 visokoprinosnih grla.
Šemu na farmi, koja već koristi automatizaciju i visokotehnološke mašine, podržava vlada i finansira je Sarajevo Milkos.
– Ovo je korak ka usklađivanju sa evropskim standardima… i predstavlja ekonomski model koji se može razviti za povećanje ekonomičnosti poslovanja, imajući u vidu da je primarna poljoprivredna proizvodnja niska zarada – dodao je Karić.
BiH, u kojoj proizvodnja energije čini oko 20% njenog BDP-a, jedini je balkanski izvoznik električne energije, sa oko 60% proizvodnje iz elektrana na ugalj, a ostatak uglavnom iz hidroenergije.
Njene dvije regije, Federacija BiH i Republika Srpska, obavezale su se da će povećati udio energije proizvedene iz obnovljivih izvora do 2030. godine, ali je energetska kriza izazvana ratom u Ukrajini usporila te planove.
Toplotna energija nastala tokom fermentacije biogasa također se koristi za grijanje nekih gospodarskih objekata.
– Naš dugoročni plan je izgradnja plastenika koji bi se takođe grijali na ovu toplotnu energiju – rekao je Karić.
unaworld.com
