Mediji u BiH su pod konstantnim političkim i ekonomskim pritiskom, što se odražava i na kvalitet pojedinih medija, ali i na jačanje političkog uticaja u njima, navedeno je u najnovijem Izvještaju Savjeta Evrope o stanju medija u BiH.
"Najvećim dijelom zbog pritiska politike da kroz sistem finansiranja ovlada medijima, oni su dramatično izgubili i na kredibilitetu i na kvalitetu. Sve je to uticalo na trendove osipanja kadrova medijskih kuća. Političko upravljanje finansiranjem medija uslovilo je da mediji egzistiraju u finansijskoj nestašici, zbog čega nisu u stanju sami da podignu kvalitet, niti da proizvode vlastite kadrove. Novinari se tako iz obrazovanih pronalazača, istraživača i tumača vijesti pretvaraju u megafone političkih stranaka i drugih interesnih grupa", naglašeno je u izvještaju.
Dalje se ističe da dio poslova medija preuzimaju portali i blogeri, od kojih mnogima manjka kredibilitet ili profesionalnost, a spomenut je i stari problem netransparentnosti online medija koji su često izvor lažnih vijesti.
"Profesionalni mediji ne mogu biti anonimni. Skrivanje vlasništva medija ili internet stranica govori da se vjerovatno ne radi o mediju kojem treba vjerovati", naglasili su oni, prenose Nezavisne.
U Savjetu Evrope ističu da, uprkos značajnim međunarodnim naporima na poboljšanju medijske scene poslije rata, i dalje nije završena medijska regulativa ni na jednom nivou u BiH.
"Posljedica toga je vrlo neuređen sistem otvaranja i djelovanja medija, posebno medijske odgovornosti u javnom diskursu. Trenutno ne postoji zakon o informisanju ili zakon o medijima, pa ni regulisano pitanje vlasništva u medijima", naglasili su oni.
Podsjetili su da je međunarodna zajednica dekriminalizovala klevetu, s ciljem da se poboljša sloboda izražavanja i opšta demokratizacija društva, a medijski regulatori, posebno u štampanoj sferi, nemaju ovlaštenja značajno da utiču na popravljanje standarda.
"Online oblast nije uređena niti jednim zakonom, što su razne interesne grupe u BiH iskoristile kroz agresivne kampanje brojnih anonimnih portala. U nedostatku jasnih pravila, prenošenjem pisanja anonimnih portala, odnosno nepoznatih izvora, učestvuju i registrovani mediji, a nerijetko i javni servisi. Informisanje je ostavljeno na volju individualne procjene i etičkih standarda urednika i novinara. To nikako ne bi smjelo da se dešava, jer nedostatak medijske zakonske regulative ima ozbiljne posljedice na svakodnevni život građana", naglasili su oni u izvještaju.
Na kraju izvještaja navedeno je i više prijedloga kako se stvari mogu popraviti i kako unaprijediti kvalitet medijske scene. Između ostalog, preporučuje se pokretanje javne rasprave o donošenju zakona o medijima, kao i zakona o vlasništvu nad medijima.
Takođe, predlažu i javnu raspravu o ulozi javnih emitera i onemogućavanja uticaja politike na njih, a predlažu i projekte medijskog opismenjavanja javnosti, pišu Nezavisne.
Predlažu i razmatranje ukidanja komentara ispod online tekstova, načine borbe protiv lažnih vijesti i uklanjanja političkog uticaja na medije.
