Nepoštovanje Zakona o slobodi pristupa informacijama i selektivan odnos institucija prema medijima osnovni su razlozi zbog kojih sve više novinara u Bosni i Hercegovini ne može da dođe do informacija od javnog značaja.
Zakon o slobodi pristupa informacijama u BiH propisuje da svako fizičko i pravno lice ima pravo pristupa informacijama koje su pod kontrolom javnog organa, a svaki javni organ ima odgovarajuću obavezu da objavi takve informacije.
Rok da javni organ odluči po zahtjevu za pristup informacijama je 15 dana.
Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH je tokom prošle godine registrovala čak 304 žalbe kojima se ukazuje na povredu prava na pristup informacijama.
U toj instituciji za portal CAPITAL kažu da se najveći broj žalbi odnosio na neodlučivanje po podnesenim zahtjevima u zakonom propisanom roku.
– Odmah zatim slijede žalbe koje se odnose na odbijanje pristupa traženim informacijama, kao i znatno manji broj koji se odnosi na povredu prava na drugostepeno odlučivanje – naveli su u Instituciji ombudsmena za ljudska prava.
Dodali su i da zakonodavstvo o slobodi pristupa informacijama nije adekvatan instrument za novinare zbog dužine roka za osiguranje informacije, ali i zbog same procedure, a s obzirom na ulogu koju imaju novinari u društvu i činjenicu da se radi o profesiji od javnog interesa.
– Nakon prijema zahtjeva za pristup informacijama organ je dužan da ga obradi u skladu sa zakonom i da donese odgovarajuću odluku. U svim slučajevima nedostavljanja odgovora po podnesenim zahtjevima, po bilo kom osnovu, Instituciji ombudsmena moguće je izjaviti žalbu na osnovu koje će biti proveden odgovarajući postupak – istakli su ombudsmeni.
Više o ovome možete da pročitate OVDJE.
