Ispod svakog drugog brda – smrt: Više od pola miliona ljudi u BiH živi uz eksploziv iz rata
Trideset godina nakon rata, BiH i dalje svakodnevno broji korake – ne zbog napretka, već zbog straha da svaki naredni može biti posljednji. Dok djeca idu u školu pored minskih polja, a poljoprivrednici obrađuju zemlju uz upozoravajuće table, više od 820 kvadratnih kilometara teritorije ove zemlje ostaje zagađeno minama – tihim neprijateljem pod nogama koji nas opominje.
8.471 stradala osoba: Rat jeste stao, ali eksplozije nisu
Od završetka rata do danas, 8.471 osoba je stradala od mina i neeksplodiranih sredstava, uključujući djecu, žene, ali i 134 deminera, među kojima su 53 izgubili život pokušavajući spasiti tuđe. Iako u 2024. nije zabilježena nijedna nesreća, to ne znači da opasnost ne postoji – ona je samo tiša, podmuklija i jednako smrtonosna.
Zemlja koja je 1998. godine imala preko 4.200 km² minski sumnjivih površina danas je došla do 822, ali pitanje je – da li imamo dovoljno vremena, ljudi i opreme da posao završimo do 2027. godine, kako to nalaže Ottawska konvencija? I još važnije – da li javnost uopšte zna da se ovaj rat sa minama, tiho, ali uporno, i dalje vodi?
U 2024. godini nije se dogodila nijedna minska nesreća, ali ipak, od 1992. godine, od mina/kasetne municije/eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata (ESZR) u Bosni i Hercegovini je stradala 8.471 osoba.
Poslije rata od mina stradalo 251 dijete, kretanje još uvijek nesigurno
„U ratnom periodu (1992-1995. godina) stradale su 6.690 osobe, dok je u poslijeratnom periodu stradala 1.781 osoba, od čega 624 osobe smrtno. Od ukupnog broja stradalih, od kasetne municije stradale su 232 osobe, od čega 43 osobe smrtno. Od ukupnog broja stradalih u poslijeratnom periodu, 185 žrtve su žene ili 10%, a 251 žrtava su djeca ili 14%. Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja u BiH je stradalo 134 deminera, od čega 53 deminer smrtno“, rekli su iz Centra za uklanjanje mina u BiH za Banjaluka.net.
Postavljane su sve vrste mina protivpješadiskih i protivtenkovskih, ali najopasnija je mina PROM-1od koje je stradalo puno civila.
Obilježena polja, ali i dalje prisutan strah
„U 2024. godini u Bosni i Hercegovini izviđački timovi Centra za uklanjanje mina u BiH i akreditirane organizacije u Bosni i Hercegovini izvršili su postavljanje/zanavljanje 1.775 znaka upozorenja na opasnost od mina/ESZR. Trenutno poznatih minskih polja nema da nisu obilježena. Ali uvijek skrećemo pažnju stanovništvu da se ukoliko ide u područja koja su bila u ratnim linijama da se raspita kod lokalnih autoriteta o postojanju mina“, upozoravaju iz Centra za uklanjanje mina u BiH.
Ima li BiH dovoljno ljudi i opreme da završi posao?
Bosna i Hercegovini je u 2024. godini imala akreditovane 22 organizacije za protuminsko djelovanje, od čega: 10 komercijalnih organizacija, 7 nevladinih organizacija i 5 vladinih organizacija. Organizacije su raspolagale sa 18 mašina za mehaničku pripremu zemljišta u deminiranju, 33 prege i 1.069 metal detektora.
„U akreditovanim organizacijama angažovano je 1.009 lica koja posjeduju akreditaciju za obavljanje poslova protuminskog djelovanja i ovlaštenje za rad, odnosno oko 584 deminera, 328 lica koja su ovlaštena za obavljanje rukovodnih i nadzornih zadataka (vođe timova, vođe radilišta, operativni oficiri, oficiri za osiguranje kvaliteta, treneri prega, kerovođe, operateri i dr.) i 97 medicinara. Uvijek je dobro da organizacije prate razvoj deminerske opreme i trenutno je ima dovoljno“, kažu iz ovog Centra.
Mine su i dalje ovdje, ali i edukacija i aplikacije
Centar za uklanjanje mina u BiH prije 5 godina pokrenuo mobilnu aplikacija u cilju upozorenja na prisustvo mina, a održane su brojne akcije u cilju informisanja o ovom problemu.
„Prema prvoj procjeni Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini iz 1998. godine, sumnjiva opasna površina na mine u Bosni i Hercegovini je iznosila 4.200 km2 ili 8,2% od ukupne površine Bosne i Hercegovine, a trenutmna površina je 838,29 km2 ili 1,63% u odnosu na ukupnu površinu Bosne i Hercegovine.što smatramo da je dosta urađeno na deminiranju. Bosni i Hercegovini još treba pomoći kako bi smo završili posao do kraja koji smo potpisali Ottawskom konvencijom. I još jednom pozivamo sve domaće i strane donatore, te međunarodne i domaće institucije i organizacije, da i dalje podržavaju proces uklanjanja minsko ekplozivnih sredstava, jer svaka uklonjena mina je najmanje jedan život spasen“, objasnili su iz Centra za uklanjanje mina u BiH.
Zagađenost po regijama: Više od 538.000 ljudi ugroženo
Nivo zagađenosti varira po regionima: Federacija BiH ima oko 661 km² preostalog sumnjivog područja, Republika Srpska oko 168 km², a Brčko Distrikt oko 9,5 km² U Federaciji su posebno pogođeni kantoni sa najvećim preostalim minskim površinama – npr. Hercegovačko-neretvanski kanton (~127 km²), Srednjobosanski (~101 km²) i Zeničko-dobojski (~109 km²) – svaki od njih sadrži desetine kvadratnih kilometara sumnjive površine Ovakva rasprostranjenost mina znači da su kontaminirane stotine lokacija širom zemlje, najviše u ruralnim i brdskim predjelima gdje su vođene borbe. Prema podacima Centra za uklanjanje mina BiH, problem mina direktno utiče na preko 538.000 ljudi u više od 1.400 zajednica (oko 15% stanovništva) što oslikava razmjere ugroženosti stanovništva u zahvaćenim regijama.
BiH neće ispoštovati rok 2027. godine: Novi zahtjev za produženje na pomolu
Trenutno je jasno da ni rok 2027. neće biti ispoštovan zadatim tempom – BiH nije na putu da završi uklanjanje mina do tada. Stoga se planira podnošenje novog zahtjeva za produženje roka (četvrtog po redu) nakon revizije nacionalne strategije protivminskog djelovanja 2018–2025, koja je započela 2024. Godine. Cilj te revizije jeste da se postavi realniji plan i vremenski okvir za završetak posla, uz detaljne godišnje ciljeve i finansijske konstrukcije.
Optimistične projekcije sugerišu da bi uz drastično povećanje kapaciteta i finansija zemlja mogla biti očišćena od mina u narednih 5 do 10 godina.
Banjaluka.net
