U BiH postoji 20 puta više parafiskalnih nameta nego u Hrvatskoj

Nedavno je izračunato da broj raznoraznih parafiskalnih nameta koji se naplaćuju u BiH prelazi 3.400. Ukoliko se uporedi stanje sa susjednim zemljama, proizlazi da ih u BiH ima do 20 puta više nego Hrvatska, u kojoj postoji oko 170, a 10 puta više nego Srbija, u kojoj je zvanično oko 340 različitih nameta.

Ekonomista Faruk Hadžić je zajedno s makroekonomskim analitičarem Dinom Hadžialićem uradio analizu “Oslobađanje od bespotrebnih administrativnih taksi”. Autori pojašnjavaju kako u parafiskalne namete spadaju razne takse i naknade koje čine i do pet odsto finansijskih izdvajanja poslodavaca od njihovog ukupnog poslovanja.

"Svrha ubiranja pojedinih nameta nekada nije do kraja jasna. Neke od njih država je uvela pravnim licima samo da bi ubrala određeni prihod, bez pružanja bilo kakve usluge za taj novac. S druge strane, za neke postoji i opravdanost uvođenja jer se, osim fiskalnog cilja, pokušavaju određenim, često visokim nametima riješiti i drugi društveni problemi", ističe Hadžić.

Dodao je da veliki broj raznih nameta u BiH šteti poslovnom okruženju, jer su uvedeni primarno kako bi osigurali dodatni prihod raznim nivoima vlasti, a sve radi sufinansiranja neproduktivne administracije, koja predstavlja društvenu klasu samu za sebe i ne pruža odgovarajući nivo usluga svojim korisnicima.

"Znajući da preduzeća u BiH funkcionišu na granici poslovanja, ukidanje ili smanjivanje bespotrebnih taksi, poput takse za istaknute firme, doprinijelo bi poslovanju i poboljšanju poslovnog okruženja. Primjer neusklađenosti iste takse na raznim nivoima vlasti najbolje se može vidjeti upravo kod komunalne takse za istaknutu firmu", kaže Hadžić za "Avaz".

Pojasnio je kako svaka opština ima slobodu u propisivanju iznosa taksi, što dovodi do toga da je neka opština pristupačnija za poslovanje od druge.

"Različiti su iznosi koji se plaćaju po osnovu iste takse u različitim gradovima. Takođe, nisu na isti način obračunati iznosi, tačnije nisu utvrđeni kriteriji za obračun. U Bihaću se taksa plaća po zonama i kvadraturama poslovnog objekta, a ne prema samoj djelatnosti, dok se, recimo, u drugim gradovima različiti iznosi plaćaju prema delatnosti i zoni poslovanja. Ukoliko ste stomatolog u Bihaću, platićete za četvrtu zonu 72 KM, za razliku od Sarajeva i Banjaluke, gdje je taj iznos čak 900", napominje Hadžić.

Prema njegovim riječima, iz budžeta 25 većih gradova i opština iz cijele BiH za prošlu godinu može se primjetiti da su lokalne zajednice samo po osnovu ovih parafiskalnih nameta naplatile 31 milion KM.

"Tim novcem poslodavci su mogli otvoriti novih 2.600 radnih mjesta i na taj način doprinijeti smanjenju nezaposlenosti, koja predstavlja najveći problem naše ekonomije. Pravnim licima može se omogućiti da se iznos taksi za istaknute firme može investirati u tekuće poslovanje ili upotrijebiti za zapošljavanje novih radnika. Na ovaj način se podstiče investicijska i lična potrošnja, unapređuje se kvalitet pružanja usluga", smatra Hadžić.

Avaz

Tagovi: