Niko ne zna ko troši Gadafijeve milijarde

Šest godina nakon smrti Moamera Gadafija, zamrznuta finansijska sredstva njegovog režima u Briselu generišu desetine miliona evra kamate, koju koriste nepoznati ljudi uprkos međunarodnim sankcijama.

Sajt "Politiko" istraživao je šta se dešava sa 16 milijardi evra nekadašnjeg libijskog predsjednika i tako otkrio redovne odlive dividendi, prihoda od obveznica i isplate kamati.

Pravna dokumenta, izvodi iz banaka, elektronska pošta i desetine intervjua ukazuju na veliku rupu u sprovođenju sankcija. Dok je Gadafijevo bogatstvo trebalo da bude čuvano za libijski narod dok se ratom razorena država ne stabilizuje, dokumenti koje je pregledao "Politiko" pokazuju da su u proteklim godinama sa zamrznutih računa u Briselu isplaćivane kamate na račune u Luksemburgu i Bahreinu.

Belgijsko ministarstvo finansija je reklo da su takve isplate legalne.

Kamata je otišla na račune koji pripadaju Libijskom investicionom organu (LIA), suverenom fondu zemlje, osnovanom 2006. godine.

Nakon intervencije pod vođstvom NATO-a koja je srušila Gadafija, koji je ubijen u oktobru 2011. godine, u zemlji praktično vlada bezvlašće, pa nije jasno ko sada rukovodi ovom agencijom i ko dobija novac koji stiže na njene račune.

Dvije grupe tvrde da su zvanična vlada u Libiji - ona iz Tripolija koju podržavaju Ujedinjene nacije i još jedna sa sjedištem u istočnoj luci Tobruk, koju podržava vojska. Obje frakcije su imenovale šefove fonda LIA.

Da stvar bude još komplikovanija u Tripoliju postoje dva čovjeka koja tvrde da su zakoniti čelnici fonda.

"Politiko" je kontaktirao advokate, konsultante, bivšeg šefa LIA i one koji tvrde da su sadašnji čelnici ovog fonda. Niko nije mogao da objasni ko je, ako je iko, od rivala koji tvrde da su šefovi LIA, mogao da pristupi milionima koji su isplaćeni iz Belgije.

Zemlje širom svijeta, među kojima su one iz EU i SAD, zamrzle su sredstva fonda LIA u skladu sa rezolucijom UN u martu 2011. godine.

Sankcije UN su se odnosile na oko 67 milijardi sredstava LIA, koja su se nalazila u bankama i fondovima širom Evrope i Sjeverne Amerike.

U Evropi su nacionalne vlade odgovorne za sprovođenje ovih sankcija. Na sastanku u oktobru 2011. godine 28 država EU su dogovorile da se sankcije odnose samo na originalna zamrznuta sredstva, a ne na kamatu na njih zarađenu nakon septembra 2011. godine.

Kreditori širom Evrope, među kojima su i princ Loran iz Belgije, kraljev brat i jedna italijanska mlekarska industrija su neuspješno pokušali da vrate dio novca za koji kažu da im duguje Libija iz kase LIA.

Pod Gadafijevom vlašću, LIA i njene podružnice su postali značajan međunarodni igrač i kupile su imovinu u mnogim međunarodnim kompanijama, prije svega u Italiji i Britaniji, među kojima su i "Fijat", FK Juventus, Kraljevska banka Škotske i "Pirson", tadašnji vlasnik "Fajnenšel tajmsa".

Četiri računa

Sredstva Libijskog investicionog organa su zaključana na najmanje četiri bankovna računa kojim upravlja "Euroklir", finansijska institucija sa sjedištem u Briselu. Prema kopijama izvoda "Euroklir" iz 2013. godine, zamrznuta sredstva uložena u akcije prije 2011. godine povećala su se u vrijednosti do 14 milijardi evra. Te akcije su uključivale i poslove u velikim italijanskim kompanijama.

Tagovi: