Mikula, šoumen britkog jezika, koji zna kako nam je (video)  / 2018-01-16 13:51:16             Gradiška: Prijavljen za utaju jer je uzeo izgubljeni novčanik  / 2018-01-16 09:51:26             Srbački srednjoškolci prave lažno zlato i Teslin transformator  / 2018-01-15 17:05:05             Drim Tim iz Srpca rasadnik fudbalskih terena  / 2018-01-12 20:02:50             Moleban u hramu Vaskrsenja Gospodnjeg  / 2018-01-12 16:59:56             Plivanje za časni krst u Gradišci, prvi put nakon II svjetskog rata  / 2018-01-12 16:30:38             Zakonom protjerati mobilne iz škola  / 2018-01-11 10:33:10             Pedofilu 12 godina robije za napastvovanje troje djece  / 2018-01-11 10:16:03             Za kulturne i sportske manifestacije u Srpcu više novca  / 2018-01-07 19:53:39             Božićni uranak u Srpcu  / 2018-01-07 10:42:49             Pekara ''Sunce'' poklonila tri pečenice i deset paketa hrane i higijene  / 2018-01-06 16:19:42             Načelnik Srpca i predsjednik Skupštine uputili čestitke vjernicima  / 2018-01-06 15:39:01             Dobri ljudi poklonili kuću za Božić (FOTO)  / 2018-01-06 14:56:20             Uspješna godina za srbačke lovce  / 2018-01-04 21:13:30             Raspidan oglas o dodjeli stipendija studentima opštine Srbac  / 2018-01-04 20:52:05             Sudar kombija i mercedesa, jedno teže povrijeđeno  / 2018-01-04 10:36:33             Nepregledna kolona u oba smjera na graničnom prelazu u Gradišci  / 2018-01-02 15:50:06             Srbac: Pekara poklonila po 100 KM za pet porodica slabijeg imovnog stanja  / 2017-12-31 11:36:38             Podijeljeni paketići djeci iz Vukosavlja, Modriče, Srpca  / 2017-12-30 20:53:04             Srbačke firme dobile 30.000 KM za 28 novih radnih mjesta  / 2017-12-30 19:47:50             Poginuo pješak u Srpcu  / 2017-12-28 12:17:05             Uhapšen vozač koji je udario pješaka, pa pobjegao  / 2017-12-27 11:18:47             Pregazio šurjaka trenera Borca, policija traga za vozačem  / 2017-12-27 09:49:11             ''Ramer'' ponovo na srbačkim putevima do 4. januara  / 2017-12-24 10:29:58             Gradiška: Lažno prijavio bombu u školi, pa uhapšen  / 2017-12-23 17:40:27            

mojsrbac.info

Gradiška: Baka ručnim radovima ne bi postidjela ni cara ni kralja

Štampaj Pošalji
DRUŠTVO
Foto: Blic

Na izložbama ponjava, tkanica, heklanih korpi, peškira i ćilima u Lijevče polju, posebno su zapaženi ručni radovi Vaje Marković iz Laminaca.

Ova starica, porijeklom iz Ribnika koja se u lijevčansku ravnicu udala prije pet i po decenija, donijela je tovar ručnih radova. Ona ih i sada brižno čuva.

Njeno djevojačko ruho je ovdašnjim djevojkama i mladim ženama, u to vrijeme poslužilo kao mustra ili kalup. Vaja, krepka i vrijedna penzionerka još uvijek ne posustaje.

- Od majke Stane sam još u detinjstvu, naučila mnoge poslove. U to vrijeme, pored lapme petrolejke ili vatre na ognjištu, žene su plele, vezle, tkale, a muškarci pjevali, prepričavali svakojake dogodovštine iz rata, iz njemačkog zarobljeništva, čitali junačke pjesme – opisuje Vaja, vrijedna članica laminačkog Aktiva žena „Breza“ kojim rukovodi njena snaha Tanja.

- Bez Vaje ništa ne može da prođe u Lamincima. Ponekad se požali da joj je teško, da je bole noge ali čim se najave kakve opštenarodne svetkovine, posebno zborovi i pripredbe, tada prestaju sve njene boljke – opisuje Tanja svoju svekrvu, na šta ni Vaja ne ostaje dužna.

- Tanja i moj sin Dragan mene podržavaju. Jeste da ponekad, onako u šali, kažu zar ti nije dosta igle i pletiva, ali to mene održava. Često svoje ručne radove ispletene od vune, kada sam imala manje od dvadeset godina, pokazujem i na kućnom pragu. Uvijek ih poneko traži da vidi, da uslika – priča Vaja Marković sjećajući se davnih vremena, kada su se od vune plele čarape, od lana tkale košulje, majice, plahte...

- To su bili dugi procesi. Posle šišanja ovaca kojih u Ribniku i sada ima na stotine, vunu smo prali, češljali, nosili na bojenje u Mrkonjić Grad ili u Banjaluku, potom preli pa tek onda je pletenje dolazilo na red. To je dugo trajalo, ali nismo imali drugoga izbora. Cure se u to vrijeme, nisu mogle udati bez ruha - opisuje Vaja Marković davnašnje poslove u seoskim domaćinstvima i svadbene običaje.

- Vajine priče su nevjerovatne, ko ih sluša čini mu se da je to bajka ili da je sve usanjala. Ona je uporna i ne predaje se, ne posustaje, spremna da satima priča o tome kako je bilo nekada, nakon Drugog svetskog rata. Kada opisuje sadnju konoplje, obavezno je upozorim da to preskoči, jer u dvorište, onako usputno, često bane policijska patrola. Naravno, našalim se ali se ona odmah uzjoguni pa tjera po svome – šaljivo svoju majku opisuje Dragan Marković.

U takvim situacijama, kada se pomene konoplja, Vaja po navici ima potrebu za dodatnim komentarima i objašnjenjima.

- Bez konoplje se u selu nije moglo, ne znam kome to smeta. Sijali smo po cijelo polje. Kada se duge stabljike osuše, stavljali smo ih u vodu da se otkisele i omekšaju. Imali smo natre ili stupe, na kojima smo konoplju nabijali, a takozvani pozder je letio na sve strane, dok smo vlaknasti dio izvlačili i od toga tkali gaće, košulje, prostirke punjene slamom ili peruškom od kukuruza. Jeste da je to bilo grubo, grebalo po telu i licu ali nismo imali drugoga materijala – odlučna je Vaja detaljno opisujući svoje djetinjstvo i djevovanje, sirotinjski život i poratno vrijeme u ribničkom kraju.

Mogla bi ona, veli, dugo pričati i o opancima od kravlje kože, takozvanim oputnjacima ili o drvenim klompama ali ne vjeruje da može pronaći slušaoce za takve priče u svome okruženju.

Zato je ipak najviše usmjerena na ručne radove, zbog kojih se, kaže, nebi postidjela ni cara ni kralja niti bilo kojeg drugog vladara.

Natra u miraz

Kada sam došla u Lijevče, donijela sam u miraz natru za tkanje i gomilu rezane krpe. To je bilo vrednije nego sadašnja skupa kola ili neki bogati darovi koji se donose na svadbe, uvjerena je Vaja.

- Naučila sam tkati čim sam prohodala. Bilo nas je desetoro braće i sestara, svako je morao raditi da bi opstao. Nije tu bilo milosti, život nas je žibao kao one oluje u Americi, kada se drvo povija, a samo sa najboljim korenjem opstaju. Znam i sada na peškirima iscrtati prava umjetnička dela, to se zvalo rišanje, posle čega se veze – veli Vaja pokušavajući približiti davno prohujalo vrijeme koje za sada živi samo u priči.

(Blic)

NAJČITANIJE