I pored apela privrede, politika koči “Otvoreni Balkan”
Iako privreda i poslovna zajednica već mjesecima apeluju na vlasti da se pridruži inicijativi "Otvoreni Balkan", u ovom trenutku Bosna i Hercegovina daleko je od takve odluke i pored činjenice da dosadašnje aktivnosti Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije daju rezultate i olakšavaju poslovanje.
I danas, u Beogradu će biti održan samit u okviru inicijative "Otvoreni Balkan", gdje će lideri Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije potpisati sporazum u oblasti prehrambene industrije koji se odnosi na garancije da će ove tri države imati prioritet u međusobnoj razmjeni osnovnih životnih namirnica kako bi stanovništvo u tim zemljama imalo dovoljno hrane u kriznim situacijama.
Sporazum koji će potpisati Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, Edi Rama, premijer Albanije, i Dmitar Kovačevski, premijer Sjeverne Makedonije, definisaće i mehanizme sprečavanja reeksporta hrane na treća tržišta.
Zdravko Marinković, predsjednik Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, koji se nalazi u Beogradu, kaže da je i sajam vina, koji je posjetio u okviru "Otvorenog Balkana", pokazao da su Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija napravile pomak te da se radi o čisto ekonomskom i privrednom povezivanju.
– Nadam se da će i kod nas sazreti uslovi da se na taj način gledaju ove inicijative i da ćemo biti u prilici da se pridružimo ovoj inicijativi. Ne vidim nikakvu štetu, svako druženje može donijeti koristi i ako se privrede uvezuju, dolazi do boljitka svima. Štete ne može biti, može biti samo koristi – naglasio je Marinković.
Osim Vučića, Rame i Kovačevskog, samitu će prisustvovati i Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, Dritan Abazović, premijer Crne Gore, Peter Sijarto, ministar spoljnih poslova Mađarske, te Mevlut Čavušoglu, ministar spoljnih poslova Turske.
Kada je riječ o BiH i eventualnom pristupanju inicijativi "Otvoreni Balkan", nedavno je i Predsjedništvo BiH razmatralo to pitanje, međutim Šefik Džaferović i Željko Komšić, članovi Predsjedništva BiH, bili su protiv toga. O "Otvorenom Balkanu", kako nezvanično saznajemo, moglo bi biti riječi i na sljedećoj sjednici Savjeta ministara BiH, koja je najavljena za 8. septembar, i male su šanse da se ministri slože da idu u tom pravcu.
– Stav Republike Srpske je jasan i traži se ulazak zbog niza pogodnosti, od slobodnog protoka robe i ljudi pa do toga što postajemo atraktivniji za investicije i kapital koji se povlači sa istoka. Naša privreda, ne samo Republike Srpske, već i BiH, talac je političke odluke – rekao je Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske.
On ističe da trenutno samo jedna politička opcija blokira takvu jednu inicijativu u BiH i pored toga što sve više preduzeća iz Federacije BiH pokazuje da su i oni zainteresovani.
– Na praktičnim primjerima vidimo da to dobro funkcioniše. Ujutro kamion krene iz Makedonije i naveče je roba na rafama. 'Otvorenim Balkanom' pokazali bismo i Evropskoj uniji da smo spremni za takav sistem – rekao je Blagojević.
Još jedan od benefita ulaska u inicijativu "Otvoreni Balkan" je i energetika, posebno nakon rata Rusije i Ukrajine s obzirom na to da Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija već razmatraju projekte i u toj oblasti.
Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike Srbije, kaže da sa Sjevernom Makedonijom postoji već nekoliko projekata te da će se graditi i gasovod koji će koštati oko 20 miliona evra, kapaciteta 1,4 milijarde metara kubnih gasa, a u opticaju je i izgradnja zajedničke solarne elektrane.
Kada je riječ o saradnji Srbije i Albanije u oblasti energetike, već su otpočeli razgovori da Srbija bude dio projekta izgradnje novog LNG terminala za tečni gas.
– Taj terminal, koji bi trebalo da bude operativan za dvije godine, imaće kapacitet od pet milijardi metara kubnih gasa i bilo bi veoma značajno da imamo mogućnost snabdijevanja – rekla je Mihajlovićeva.
nezavisne.com



