Advokati, notari, ljekari, revizori, veterinari i stečajni upravnici moraju da plaćaju polisu osiguranja od profesionalne odgovornosti iako je to osiguranje u praksi gotovo nemoguće naplatiti.
Advokat Nebojša Milanović kaže da je Zakonom o advokaturi RS iz septembra 2015. godine propisano da za štetu advokat odgovara po opštim pravilima o odgovornosti za štetu, a dužan je da zaključi ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti.
„Najniža suma osiguranja po pojedinom slučaju iznosi 250.000 KM za advokata, odnosno 500.000 KM za advokatska ortačka društva. Rok za zaključenje ugovora o osiguranju, u skladu sa odredbama novog Zakona o advokaturi, istekao je krajem januara 2016. godine“, kazao je Milanović.
On kaže da se nedavno desio slučaj kada je njegov advokat kasnio četiri minuta na ročište koje je zbog toga izgubljeno. Njegov klijent je pokušao da naplati štetu preko osiguranja advokata od profesionalne odgovornosti, ali nije uspio, jer sud smatra da je advokat grubom pažnjom zakasnio na ročište.
„Oni su naveli da je to gruba nepažnja. Nama je zakonska obaveza da moramo imati to osiguranje, a klijent opet mora ići u postupak. To znači da stranka vjerovatno gubi dva postupka. Advokat je možda zaista pogriješio, ali neka onda on plati štetu klijentu, pa neka naknadno traži premiju od osiguranja“, istakao je Milanović.
Posebni uslovi prilikom uzimanja osiguranja su, dodaje on, kriminalni i oštećeni nema šanse da naplati nešto od osiguravajuće kuće. I advokat Dalibor Mrša smatra da je upitna svrsishodnost polise i da u praksi advokatima stvara velike nedoumice oko njene primjene.
„Postavlja se pitanje kako bi osiguravajuće društvo reagovalo u situaciji kada se dogodi osigurani slučaj i kada treba aktivirati mehanizam naplate. U posebnim uslovima osiguranja, između ostalog, stoji da osiguranje ne važi ako osiguranik, odnosno advokat ili kod njega zaposlena lica, prouzrokuju stručnu grešku namjerno ili grubom nepažnjom. Kako će se to utvrditi? Ko će reći da je u pitanju gruba nepažnja, a ne samo nepažnja“, pita Mrša.
Greška je, dodaje on, moguća. Advokat u planer, recimo, može da upiše pogrešan datum održavanja ročišta, ali ne zato što je to htio. Moguće je upisati i pogrešnu satnicu ili pogrešan predmet, ali to nije gruba nepažnja, niti je učinjeno namjerno. Moguće je da se propusti ročište ili neka druga radnja koja je vezana za prekluzivne rokove i da advokati dođu u situaciju da nema mogućnosti da se greška ispravi, ali da se ni izbliza ne radi o namjeri ili gruboj nepažnji.
„Ne znam kako bih mogao da dokažem da u pitanju nije gruba nepažnja. Nepažnja jeste, ali nije gruba. Ako advokat zastupa stranku koja je tužilac u sporu visoke vrijednosti i ako je uspjeh klijenta izgledan, a advokat u zakazanom terminu ne pristupi ročištu – a svakome se može desiti i takav propust – taj spor, ukoliko se izostanak ne opravda, biće izgubljen. Međutim takav događaj se ne bi mogao podvesti pod osigurani“, navodi Mrša.
On ističe da je polisa osiguranja zakonska obaveza za sve advokate i njihove zaposlenike, odnosno oblike organizovanja advokata. Bez nje advokati ne mogu da se upišu u imenik advokata.
„Platio sam polisu jednokratno, odnosno za godinu dana. Osiguranje je iznosilo 1.333 maraka. To nije mali iznos. Suštinski najveći strah advokata je da će da propusti neku radnju koja će dovesti do negativnog ishoda u procesu. Zakon o advokaturi osiguranje od profesionalne odgovornosti propisuje kao obavezu, ali posebni uslovi osiguranja zapravo ne nude posebnu zaštitu“, istakao je Mrša.
Posebni uslovi za stečajnu masu
Stečajni upravnik Radomir Jokić kaže da njegova branša „mašala kuburi“ sa polisom osiguranja od profesionalne odgovornosti. Stečajni upravnici, dodaje on, nisu dobili status profesije i ne mogu se osigurati onako kako to rade advokati ili ljekari.
„Postoji zakonska obaveza u Zakonu o stečaju da se osiguramo od eventualne štete po svakom štetnom slučaju u iznosu od najmanje 50.000 KM. To osiguranje čini izuzetno velikim i uglavnom, izuzimajući nas nekoliko pojedinaca, niko se nije osigurao od te odgovornosti. Postupajuće sudije koje vode stečaje to potpuno tolerišu“, kazao je Jokić.
Prema njegovim saznanjima nijedan stečajni upravnik u Srpskoj do sada nije aktivirao polisu osiguranja. To, dodaje on, znači da većina stečajnih upravnika dobro radi svoj posao.
„Na minimalni iznos za jedan osigurani slučaj od 50.000 KM plaća se osiguranje između 1.000 i 3.000 KM zavisno od vrijednosti stečajne mase i iznosa utvrđenih potraživanja, odnosno obaveza dužnika“, kazao je Jokić.
Obaveza za sudske vještake
Predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske Miodrag Femić kaže da su članovi ovog sindikata jedini ljekari u jugoistočnoj Evropi koji su osigurani od ljekarske greške.
„Ljekari koji su kandidati za sudske vještake moraju da imaju polisu osiguranja od najmanje 100.000 maraka. Sami ljekari još nemaju tu zakosnu obavezu. Prije nekoliko dana osigurao sam članove Sindikata na dvije godine. Posljednje četiri godine nije zabilježen nijedan štetni slučaj, ali to ne znači da ga neće biti“, istakao je Femić.
U slučaju ljekarske greške doktori moraju pismeno dati izjavu i Strukovnom sindikatu doktora medicine i osiguravajućoj kući i onda dva pravna tima besplatno zastupaju ljekaru u upravnom sporu.
„Mi smo jedini u regionu koji imaju polisu osiguranja od profesionalne odgovornosti. Održali smo i nekoliko predavanja na kojima smo upoznali članove sa ljekarskom greškom – kako da reaguju kada se ona pojavi, kako da je dokaže, kako da se ponašaju kad dođe do toga, koji je pravni, a koji je put struke“, kazao je Femić.
Durmić: Zar se dolazak na posao zaboravlja?
Predsjednik Skupštine Udruženja društava osiguranje RS Milomir Durmić kaže da se polise osiguranje od profesionalne odgovornosti ne aktiviraju često. On ističe da se one naročito teško aktiviraju u advokatskoj branši.
„Osiguravajuće kuće smatraju da je gruba nepažnja kada advokat propusti ročište. Oni kažu da se može desiti iz nehata, ali mi smatramo da je to gruba nepažnja. To je isto kao kad ne bismo došli na posao. Zar se dolazak na posao zaboravlja? Shvaram da se advokatima to može desiti zbog velikog broja sporova, ali za nas je to gruba nepažnja zbog koje se ne može aktivirati polisa“, rekao je Durmić.
Goran Dakić
