Savjet ministara BiH, izabran prije dvije godine, nije ispunio svoj zadatak, a zbog konstantnog nepovjerenja i ukupne političke krize, mogao bi ostati upamćen kao najneefikasniji u istoriji Bosne i Hercegovine.
Ovo je ocjena političara i analitičara na rad Savjeta ministara BiH, koji je formiran 23. decembra 2019. i koji je u protekle dvije godine održao 45 redovnih i čak 53 vanredne sjednice.
Tog 23. decembra 2019. godine sjednici Predstavničkog doma parlamenta BiH od 42 poslanika prisustvovalo je njih 39, a Savjet ministara izabran je sa 29 glasova za, protiv ih je bilo devet, a jedan poslanik je bio uzdržan. Bisera Turković iz SDA izabrana je za ministarku spoljnih poslova, Fahrudin Radočnić iz SBB BiH za ministra bezbjednosti, Sifet Podžić iz DF-a za ministra odbrane, Staša Košarac iz SNSD-a za ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, Vjekoslav Bevanda iz HDZ-a za ministra finansija, Vojin Mitrović iz SNSD-a za ministra saobraćaja i komunikacija, Ankica Gudeljević iz HDZ-a za ministarku civilnih poslova i Josip Grubeša iz HDZ-a za ministra pravde.
Ono što je obilježilo rad Savjeta ministara svakako je politička kriza, za koju mnogi kažu da je najveća od Dejtonskog mirovnog sporazuma do danas, a koju je prouzrokovao Valentin Incko, bivši visoki predstavnik, kada je nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH, kojim je, između ostalog, zabranio negiranje genocida. Taj Inckov potez izazvao je krizu, koja traje i danas, što se odrazilo i na Savjet ministara, a da je tako govori i činjenica da nisu zasjedali cijeli avgust, septembar i oktobar ove godine. Kasnije su se sastajali, kako mnogi ističu, samo da bi "ugasili požar".
Snežana Novaković Bursać, šefica Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu bh. parlamenta, kaže da je prva okolnost koja je uticala na rad zakašnjelo konstituisanje, a startali su sa značajnim nepovjerenjem, nekompletni, jer je uslovljavan izbor ministra za ljudska prava i izbjeglice.
-To je usložnilo odnose i uticalo na povjerenje, koje se proteže svih tih godina. Takođe, na rad je uticala i pandemija kovida-19 i nijednom izvršnom organu u svijetu nije bilo lako raditi, posebno ne Savjetu ministara. Što se tiče ministara koje je delegirao SNSD, mi smo zadovoljni, otkočeni su neki projekti kao što su most i prelaz u Bratuncu, zatim aktivnosti na izgradnji auto-puteva itd. Rad Savjeta ministara BiH neminovno prate opšta kriza i politička situacija-, rekla je Novaković Bursaćeva.
Ono što je činjenica, jeste da se Savjet ministara u ovom mandatu praktično nije ni bavio zakonima, jer su se na dnevnom redu nalazile uglavnom tekuće stvari, informacije, strategije i pojedine odluke.
-Savjet ministara BiH nije mnogo uradio. Ako gledamo kroz zakone, tu nije bilo rezultata jer su iz samo nekoliko uputili u parlament. Više su radili na izmjenama i dopunama i to je ono što je bilo vidljivo. Usaglašavali su i neke finansijske sporazume kojima su se zaduživali entiteti, a ako gledamo 14 prioriteta EU i ono što se traži od BiH – nije bilo pomaka-, rekla je Mira Pekić, poslanica PDP-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH.
I analitičari u BiH ističu da Savjet ministara nije ispunio očekivanja i da je na određeni način ogledalo stanja u zemlji, jer već dvije godine ne igra nikakvu ulogu stvarne ili, kako reče analitičar Slavo Kukić, bar virtuelne vlade.
-Savjet ministara BiH je forma Doma naroda kojim upravljaju nacionalističke poglavice. On ne podsjeća na operativno tijelo izvršne vlasti po scenariju kakve su vlade u svim zemljama svijeta-, rekao je Kukić, dodajući da će se ovaj saziv Savjeta ministara pokazati kao najneefiksaniji.
On ističe da je posljednja sjednica Savjeta ministara BiH sve pokazala, jer kada je zafalilo para i kada treba donijeti odluke za novac, odmah su se sastali i to završili kako bi ostali na vlasti i zaustavili socijalna talasanja.
(Nezavisne)
