Kristijan Švarc-Šiling i Valentin Incko, bivši visoki predstavnici u BiH, traže od Evropske komisije da se BiH "brzo i nebirokratski" primi u EU, dok od NATO-a zahtijevaju garancije da će zaštititi stanovništvo BiH.
Smatraju i da se Srbiji treba oduzeti status kandidata za učlanjenje.
– 24. februar 2022. predstavlja crni dan u istoriji Evrope jer postoji opasnost da bi ovakva agresija na jednu suverenu državu mogla potaknuti druge diktatore na slične korake – ovim riječima su se dva bivša visoka predstavnika obratili predsjednici Evropske komisije, reagujući na dramatičan razvoj situacije u Ukrajini i napade ruske vojske na civilne ciljeve. S obzirom da su se za hitan prihvat Ukrajine u EU založile članice EU: Bugarska, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Slovačka i Slovenija – sada je, smatraju bivši visoki predstavnici, trenutak da se sa zemljama zapadnog Balkana, koje teže članstvu u EU, započnu pregovori o učlanjenju bez odlaganja. To se mora odnositi i na Bosnu i Hercegovinu i to bi morala biti pouka iz dešavanja tokom posljednjih dana, kaže se u zajedničkom apelu Incka i Švarc Šilinga upućenom predsjednici Evropske komisije.
– EU bi trebala što brže i nebirokratski primiti Bosnu i Hercegovinu u EU – smatra Švarc-Šiling i kaže kako Evropljani imaju i moralnu obavezu prema BiH.
"NATO ima obavezu da djeluje u BiH"
Dvojica bivših visokih predstavnika ukazuju kako NATO i EU sa svojim EUFOR-trupama imaju kako mandat, tako i obavezu prema BiH. "Ona proizilazi iz Dejtonskog mirovnog sporazuma i sporazuma Berlin plus (sporazum o zajedničkom vojnom djelovanju između NATO i EU) i nalaže očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, i pored toga što ova zemlja nije članica NATO-a ili EU", navod se.
I pored te obaveze, oni pozivaju NATO i generalnog sekretara Jensa Stoltenberga da pruži snažne garancije stanovništvu Bosne i Hercegovine da neće biti ostavljeni na cjedilu, kao prije 30 godina. Od njega traže i da poduzme neophodne korake u cilju spriječavanja prijetnji postojanju Bosne i Hercegovine.
– Niko ne zna koji su sve Putinovi ciljevi. Zato Vas molimo da učinite sve što je u Vašoj moći da zaštitite BiH. Njeni građani moraju dobiti garancije NATO-a u slučaju da se rat proširi na Zapadni Balkan – kaže Incko, a prenosi DW.
Incko ne vjeruje da se Putin i Lavrov ujutro bude sa mislima o Banjaluci, ali to ne mora da znači da se ona jednoga dana ne bi mogla naći na dnevnom redu. Stoga, visoki predstavnici traže slanje NATO-trupa na Brčko-koridor i bh. granicu sa Srbijom, pozivajući se na Stoltenbergovu nedavnu izjavu:
– Kremlj pokušava da NATO i EU dovede u situaciju da pruže manje podrške svojim partnerima i zato naš kolektivni odgovor mora biti davanje još veće podrške zemljama kao što su BiH ,Moldavija i Gruzija kako bi im pomogli da uspiju u svojim demokratskim reformama i putu koji su sami odabrali. –
Srbiji oduzeti status kandidata?
Njih dvojica idu i korak dalje. Smatraju da bi Srbiju, koja odbija uvesti sankcije Rusiji, trebalo isključiti iz kandidature za članstvo u EU. Pozivaju se na prvog visokog predstavnika u BiH Karla Bildta, koji je prije nekoliko dana na twitteru napisao da se Srbija svojim stavom prema Rusiji diskvalifikuje iz procesa učlanjenja, kao i da za zemlje, koje ne dijele evropske vrijednosti, zapravo nema mjesta u EU.
– Slažem se sa Karlom Bildtom – kaže Incko za DW, te dodaje da je to mogao reći i ranije“.
nezavisne.com
