Zemlje članice Evropske unije trebalo bi da prepoznaju aktuelni trenutak i prošire vidike kada je riječ o uslovima pridruživanja preostalih balkanskih zemlja ovoj zajednici, jer postoje različiti geopolitički raspleti koji sigurno ne mogu biti u interesu Brisela.
Kaže ovo za “Glas Srpske” član Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamenta BiH Snježana Novaković Bursać komentarišući trenutno raspoloženje unutar Evropske unije kada je u pitanju novo proširenje, sa 27 na 35 članica, ali i poruke koje su se mogle čuti sa Samita Berlinskog procesa održanog u Tirani.
– Svjedoci smo velikih i turbulentnih promjena na geopolitičkoj sceni. I u decembru, kada bi trebalo da se odlučuje o tome kojoj zapadnobalkanskoj zemlji dati pozivnicu, a koju i dalje ostaviti u mračnoj čekaonici, vidjećemo koliko oni shvataju aktuelne procese u svijetu – kaže Novaković Bursać dodajući kako se nada da će u nekoj bliskoj budućnosti ipak doći do ukrštanja interesa, koji bi vodili BiH ka evropskom kolosijeku.
Navodi i da, što se tiče BiH, neophodne reforme treba da budu urađene, ali ne zato što to neko traži, već radi boljeg života građana.
– Treba nam unutrašnji dijalog o, prije svega, reformi pravosudnog sistema, jer se isti pokazao kao loš, ali vrlo često i kao institut koji se zloupotrebljava – poručila je ona ističući i da evropski put BiH u EU nije moguć sa OHR-om i inostranim sudijama u Ustavnom sudu BiH.
Evropska komisija trebalo bi da do 8. novembra predstavi procjenu svih potencijalnih kandidata sa zapadnog Balkana, među kojima je i BiH, za prijem u Evropsku uniju, a šefovi država i vlada zemalja članica ove zajednice trebalo bi da konačnu odluku donesu u decembru. Saopšteno je ovo tokom 10. Samita Berlinskog procesa održanog u ponedjeljak u Tirani, a sudeći prema izjavama njemačkog kancelara Olafa Šolca i predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, BiH najvjerovatnije ne može očekivati pozitivne vijesti. I jedno i drugo su ovom prilikom iskazali opreznost u pogledu zahtjeva da BiH u decembru dobije zeleno svjetlo za početak pristupnih pregovora jer, kako su istakli, nema napretka u reformama.
Iako neke nezvanične informacije ipak govore da bi BiH i Albanija, ma kako paradoksalno zvučalo, mogle u decembru dobiti pozivnicu Brisela, stručnjak za međunarodne odnose Lučiano Kaluža smatra da, kada bi kojim slučajem BiH i ispunila “sutra” sve uslove koje se pred nju postavili iz Brisela, ona ipak ne bi bila primljena u ovu zajednicu, prije svega, zbog velikih problema i nesuglasica koje vladaju unutar ove unije. Kako kaže, veliko je pitanje da li će i kada najavljene reforme, o kojima govore evropski zvaničnici, biti i sprovedene unutar ove zajednice zbog sve većih neslaganja, ali i činjenice da bi u slučaju prijema novih članica to “starosjedioce” moglo koštati nevjerovatnih 256 milijardi evra.
Slično mišljenje dijeli i politički analitičar Zoran Milivojević navodeći kako je glavni cilj ovog samita – još jedno pokazivanje da ovi prostori “pripadaju” Zapadu, kao i da na Balkanu ne mogu postojati procesi mimo Brisela i Zapada u cjelini.
Berlinski proces uspostavljen je 2014. godine kao platforma za sve države zapadnog Balkana za ubrzanje približavanja EU i jačanje regionalne integracije. I tokom ovog samita održanog u Tirani, od strane čelnika EU i Njemačke poručeno je da budućnost zapadnog Balkana leži u Uniji, te da stoga Evropska komisija stavlja šest milijardi evra na raspolaganje balkanskim zemljama kako bi podstakla reformske procese i ubrzala pristupanje ovoj zajednici, ali tek nakon sprovođenja reformi neophodnih za pristupanje ovoj zajednici. Najavljen je i “Plan za rast zapadnog Balkana”, koji će biti predstavljen početkom idućeg meseca, a koji, između ostalog, podrazumijeva dodatnu finansijsku pomoć od 30 milijardi evra.
glassrpske.com
