Njemačka je posljednjih nekoliko sedmica preduzela veliku diplomatsku aktivnost da ublaži posljedice eventualnog zaoštravanja krize i izbijanja rata u Ukrajini na zapadni Balkan.
Analena Berbok, njemačka ministrarka spoljnih poslova, u srijedu je o vezi Ukrajine i zapadnog Balkana razgovarala s Aleksandrom Šalenbergom, ministrom spoljnih poslova Austrije, koji je nakon ostavke Sebastijana Kurca kratko bio i premijer te zemlje.
Oni su saopštili da EU treba da koordiniše svoj pristup prema Ukrajini i istovremeno omogući evropsku perspektivu zemljama zapadnog Balkana.
– Potrebna nam je velika brzina u našoj spoljnoj politici kada je u pitanju hitna evropska perspektiva za zapadni Balkan – rekla je Berbokova.
Kako saznajemo, namjera Njemačke je preduprijediti moguće izbijanje napetosti na zapadnom Balkanu u slučaju mogućeg ograničenog sukoba između Rusije i Ukrajine oko NATO aspiracija ruskog zapadnog susjedstva.
Čak i ako do sukoba i ne dođe, u Berlinu smatraju da će narednih mjeseci, pa možda i godina, trajati pregovori između Rusije i Ukrajine o trajnom rješenju problema koji su uzrokovali krizu. Prošli put, tokom administracije Donalda Trampa, bivšeg američkog predsjednika, upravo je Austrija igrala ulogu u predlaganju razmjene teritorija između Beograda i Prištine, što je Njemačka tada spriječila, a sada želi da preventivno spriječi.
O zapadnom Balkanu je i Olaf Šolc, njemački kancelar, nedavno razgovarao sa Džoom Bajdenom, američkim predsjednikom, a sasvim je izvjesno da je tu temu spomenuo i Vladimiru Putinu, predsjedniku Rusije, s kojim je takođe imao sastanak. Podsjećanja radi, nakon tog sastanka Putin je optužio NATO da je bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN-a bombardovao Jugoslaviju i naglasio da se Rusija zalaže za poštovanje međunarodnog prava. Iako još nije jasno šta su Šolc i Putin dogovorili, za očekivati je da će ponovo biti oživljen minski proces o novom političkom uređenju Ukrajine, u koji je, osim Ukrajine, Rusije i Njemačke, uključena i Francuska, a Njemačka ne želi da se druga pitanja u Evropi povezuju s rješenjem ukrajinske krize.
Da je njemačka poruka shvaćena i u Vašingtonu, svjedoči i izjava Gabrijela Eskobara, američkog prvog diplomate za zapadni Balkan, koji je tokom svjedočenja u Pododboru za Evropu Odbora za spoljne poslove Senata SAD rekao da su SAD svjesne potrebe da se paralelno pažljivo prate Ukrajina i zapadni Balkan, u kontekstu onoga što SAD smatraju negativnim ruskim djelovanjem u oba regiona, odnosno pokušaj da razvuku resurse evroatlantske zajednice na više regiona.
– Pažljivo pratimo šta se dešava i imamo resurse da istovremeno pratimo oba regiona i pokušamo da izolujemo eventualni efekat – rekao je Eskobar.
Faris Kočan, ekspert za evropske integracije iz Slovenije, mišljenja je da SAD preuveličavaju prijetnju ratom kako bi lakše držale Evropu na okupu.
– Crna Gora i Sjeverna Makedonija su već članice NATO-a, Hrvatska i Slovenija isto, i Rusija dobro zna da je taj prostor izgubljen. Ako neki efekat postoji, kao kad je u pitanju nezavisnost Kosova, mislim da se radi o pokušaju SAD da pritisnu EU da koordinišu sve što se dešava u vezi s Rusijom i Ukrajinom – rekao je Kočan za "Nezavisne novine".
nezavisne.com
