8. NOVEMBRA /SRNA/ – Profesor Ustavnog prava Siniša Karan rekao je da je dejtonski Ustav BiH jedini mogući društveni normativni okvir za zajednički život u BiH, jer vjerno oslikava društvene okolnosti koje su bile 1995. godine, a koje se ni nakon 26 godina nisu promijenile.
Karan je istakao da je iz tog razloga za Republiku Srpsku od velikog značaja izvorni Dejtonski mirovni sporazum.
"Međutim, danas, 26 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma imamo isto toliko godina planskog i sistematskog narušavanja ovog sporazuma", rekao je Karan za ATV.
On je naveo da je odmah nakon donošenja Dejtonskog sporazuma, međunarodna zajednica, prvo preko visokog predstavnika, a kasnije i Ustavnog suda, ušla u fazu planske i sistematske razgradnje i Aneksa četiri ovog sporazuma, odnosno Ustava BiH.
"Oni su time željeli reći da je taj sporazum donio samo mir i ništa više, odnosno da je Aneks četiri, kao Ustav BiH mrtvo slovo na papiru", rekao je Karan
On je dodao da je plan međunarodne zajednice bio da neustavnim i nezakonitim putem, narušavajući potpuno demokratske principe na kojima počiva BiH, nametne toliko zakona sistemske prirode, te da potpuno promijeni prirodu oblika državnog uređenja BiH.
"I to na način da će Republici Srpskoj oduzeti njene primarne nadležnosti koje i dan danas stoje u Ustavu BiH, te minimizirati uticaj i značaj njenih institucija", rekao je Karan.
Karan je napomenuo da javnost ne zna da se u momentu stvaranja Dejtonskog sporazuma, naročito nekoliko njegovih aneksa, već predvidjelo da je visoki predstavnik privremena kategorija, ali da je on kao takav ostao trajno.
On je podsjetio da institucije Republike Srpske i svi njeni organi od 2006. godine aktivno daju otpor neustavnim i nezakonitim odlukama visokog predstavnika, te punim kapacitetom doprinose da upozore na takvo stanje.
"To smo učinili usvajanjem Informacije o antidejtonskom djelovanju i urušavanju ustavne pozicije Srpske 2019. godine. Donijeli smo i odluku i da se formira zajednički tim da pregovaramo sa međunarodnom zajednicom, te veliki broj zaključaka kojima molimo međunarodnu zajednicu da ne krši Ustav, napominjući da nije visoki predstavnik taj koga Ustav prepoznaje kao predlagač zakona", rekao je Karan.
On je istakao da vlast Republike Srpske nikada neće dati legalitet nametnutim zakonima, te da iza Srpske stoji Ustav, ustavnost i zakonitost, vladavina prava i pravna država.
"Sve naše institucije svijetlog obraza ulaze u ove procese koji traju već nekoliko godina i trajaće i dalje kako bi se zaustavilo dalje derogiranje ustavne pozicije federalne jedinice Republike Srpske i federalnih odnosa prema BiH", rekao je Karan.
On je napomenuo da je BiH stvorena sistemom agregacije, odnosno spajanja dvije države, te da je savim prirodno da države, koje su BiH dale dio svog vanjskog suvereniteta, zadrže najveći dio svojih nadležnosti, odnosno unutrašnjeg suvereniteta.
(srna)
