Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će biti razmatrana informacija o Programu reformi BiH koji je usvojilo Predsjedništvo BiH 19. novembra održana je prije dvije godine. Program reformi je tada bio najveći opozicioni talas koji je prijetio da ugrozi Milorada Dodika i SNSD, a samo nekoliko dana nakon ove sjednice „opozicioni cunami“ pretvorio se u politički plićak.
Podsjećamo, posebna sjednica zakazana je na zahtjev srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika koji je govorio da je za njega važno šta će o Programu reformi BiH reći Narodna skupština RS i javnost, a ne opozicija. On je naglasio da nije sam mogao pisati taj dokument, već da je tu i međunarodna zajednica, kao i predstavnici Hrvata i Bošnjaka koji hoće NATO integracije.
– Ono što smo mi uradili jeste da smo uzeli i dobili tu kvalifikaciju da se ne prejudicira članstvo, a ne prejudicirati znači staviti sa strane i time možemo biti zadovoljni. Sve zavisi od naše volje i dok mi sjedimo tamo neće biti NATO integracije, a ako dođu Mirko Šarović i Mladen Ivanić, biće NATO integracije – isticao je tada Dodik.
Predsjednik NSRS Nedeljko Čubrilović izjavio je da će Program reformi BiH biti prihvaćen ukoliko bude traženo izjašnjavanje o tome.
– Mislim da tu nema nikakve dileme. Materijal koji je došao u Narodnu skupštini će pokazati da nije bilo osnove za napade koji se pokušavaju izvoditi iz cijele te priče i to sigurno nema podršku većine u parlamentu Srpske – rekao je tada Čubrilović.
Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica godinu dana kasnije kaže kako je „usvajanje Programa reformi bilo rješenje jedne velike političke krize koje je imalo svoje pozitivne strane“.
– Međutim, današnja kriza do koje su nas doveli Valentin Incko i Ustavni sud BiH je još dublja, tako da o tekovinama usvajanja Programa reformi možemo da pričamo samo u smislu da je zaustavljen put BiH u NATO, u skladu sa rezolucijom o vojnoj neutralnosti usvojenoj u Narodnoj skupštini Republike Srpske – tvrdi Mazalica.
Danas malo ko, kaže on, spominje da li je BiH dobila Program reformi ili Godišnji nacionalni program (ANP), da li je aktiviran Akcioni plan za članstvo (MAP). Jasno je, dodaje Mazalica, i da je Komisija za pristupanje u članstvo NATO promijenila ime u Komisija za saradnju sa NATO.
– Sad treba pitati sve one koji su govorili da je Republika Srpska kapitulirala, gdje smo mi to sada i gdje piše da je BiH orijentisana ka članstvu u NATO. Mi danas imamo saradnju sa tim vojnim savezom, kao i desetine drugih zemalja koje nisu orijentisane ka članstvu, uključujući i Srbiju – istakao je Mazalica.
Kad se atmosfera stišala, političari iz druga dva naroda otvoreno govore i čak negoduju, jer je, ističe on, zaustavljen put BiH u NATO.
– Postavlja se pitanje kako to naša opozicija nije vidjela. Mene još jednom fascinira njihova sposobnost da mišljenje kreiraju po potrebi. Sad su za NATO i bore se protiv usvajanja pomenute rezolucije, a sutra su kritičari, jer je Dodik tobože prihvatio dalji put ka članstvu – rekao je Mazalica.
Poslanik SDS-a u NSRS Davor Šešić smatra kako nema sumnje da je ANP put koji BiH vodi u NATO. Radi se, dodaje on, o standardizaciji prema NATO standardima svih elemenata koji su bitni za preduzimanje.
– Važno je podsjetiti na politički momenat kada je održana ta posebna sjednica i kada je to pitanje bilo na dnevnom redu. Upravo je usvajanje ANP-a bio ključ pravljenja vlasti između SNSD-a, SDA i HDZ-a u Savjetu ministara – smatra Šešić.
G. Dakić
