Međunarodni monetarni fond (MMF) snizio je prognoze rasta SAD, Kine i svjetske ekonomije u cjelini, upozorivši i na rizike koje donose neizvjestan tok pandemije, inflacija, poremećaji u snabdijevanju i zaoštravanje monetarne politike u SAD.
– Globalni rast ove godine prognoziramo u visini 4,4 odsto, 0,5 procentnih bodova slabiji nego što se prognoziralo u prethodnim projekcijama, uglavnom zbog snižavanja procjena rasta za američku i kinesku ekonomiju – napisala je na blogu Gita Gopinat, zamjenica izvršne direktorice MMF-a.
Zbog brzog širenja varijante omikron mnoge su zemlje ponovo ograničile kretanje i zaoštren je problem nestašice radne snage, a poremećaji u snabijevanju podstakli su inflaciju, utvrdio je MMF u ažuriranim prognozama za svjetsku ekonomiju.
U MMF-u očekuju da će omikron uticati na ekonomsku aktivnost u prvom tromjesečju, ali da će nakon toga njegov uticaj popustiti budući da je povezan s manje teškim oblicima bolesti, navodi se u izvještaju.
U 2023. globalni rast trebalo bi da uspori na 3,8 odsto i da bude nešto snažniji nego što se dosad očekivalo, ističu u MMFu, napominjući ipak da je podignuta prognoza uglavnom mehaničke naravi i da će pritisak na rast popustiti u drugoj polovini godine.
– Ukupno gledano, predviđa se da će pandemija rezultirati kumulativnom ekonomskom štetom od 13.800 milijardi dolara do 2024. godine, nasuprot prethodno projektovanih 12.500 milijardi dolar – napisala je Gopinatova.
MMF je smanjio prognozu ovogodišnjeg rasta američke ekonomije za 1,2 procentna boda, ističući neuspjelo usvajanje izdašnog paketa socijalne i klimatske potrošnje koji je zagovarao američki predsjednik Džo Bajden. Ukazuju i na ranije zaoštravanje američke monetarne politike nego što se očekivalo i na kontinuiran nedostatak snabdijevanja. Američka ekonomija, kako sada predviđaju u MMF-u, porašće za četiri odsto u 2022. godini, nakon 5,6% rasta u 2021. godini. U 2022. aktivnosti će usporiti na 2,6%, pokazuju najnovije prognoze.
Osjetno je snižena i oktobarska prognoza rasta kineske ekonomije za 2022. godinu, za 0,8 procentnih bodova, na 4,8%, nakon procijenjenog 8,1procentnog rasta u 2021. godini. Rast bi trebalo ponovo da se ubrza u 2023. godine, na 5,2%.
Prognoze su snižene zbog poremećaja koje je izazvala kineska politika nulte tolerancije na kovid19 i zbog dugotrajnih finansijskih pritisaka u sektoru razvoja nekretnina, tumače u MMF-u.
MMF je takođe smanjio prognozu rasta za evrozonu u ovoj godini za 0,4%, na 3,9%, uz procjenu da će u 2023. usporiti na 2,5%.
Njemačka i italijanska ekonomija porašće po njihovim procjenama 3,8 odsto u ovoj godini, što je za 0,8 odnosno za 0,4% slabije nego što su prognozirali u oktobru prošle godine.
U 2023. njemačka ekonomija trebalo bi po njihovim najnovijim prognozama da poraste 2,5, a italijanska 2,2 odsto.
Najsnažnije bi među vodećim ekonomijama evrozone trebalo da raste Španija, za 5,8 odsto u ovoj te za 3,8% u idućoj godini.
MMF je upozorio da bi pojava novih varijanti korona virusa mogla prolongirati pandemiju i izazvati nove ekonomske poremećaje, a dodatni su rizik problemi u lancima snabdijevanja, nestabilnost cijena energije i lokalni pritisci na plate.
Prognoze inflacije u ovoj godini podignute su i za razvijene i za ekonomije u razvoju, uz upozorenje da će pojačani cjenovni pritisci vjerovatno potrajati duže nego što se očekivalo s obzirom na aktuelne poremećaje u lancu snabdijevanja i visoke cijene energije.
Inflacija bi ove godine u prosjeku trebalo da iznosi 3,9% u razvijenim ekonomijama i 5,9% u ekonomijama u nastajanju i u razvoju i oslabiti u 2023. godine, zakočena blažim rastom cijena goriva i hrane.
U fokusu pažnje biće američka centralna banka koja je najavila podizanje ključnih kamatnih stopa već u ovoj godini, ranije nego što se očekivalo, što će rezultirati višim troškovima zaduživanja u cijelom svijetu i pojačati pritisak na državne finansije, ističu u MMF-u.
Iako se ekonomije i dalje oporavljaju od pandemijskog šoka, tempo oporavka uveliko se razlikuje između bogatih i siromašnijih zemalja, ističu u MMF-u.
Razvijene ekonomije trebala bi se ove godine vratiti pretpandemijskom trendu dok se nekoliko ekonomija u nastajanju i onih u razvoju suočava s velikim gubicima BDPa. Nakon pandemije je dodatnih sedamdeset miliona ljudi zapalo u ekstremno siromaštvo.
mondo.ba
